U Crnoj Gori je prošle godine dodijeljeno 41,88 miliona eura državne pomoći, skoro 37 odsto manje nego 2011, a najveći iznos od 35,3 miliona eura opredijeljen je za program restrukturiranja Montenegro erlajnsa.
Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoći u prošloj godini, koji je u skupštinskoj proceduri, neprijavljena državna pomoć iznosila je 2,18 miliona eura, odnosno 5,21 odsto ukupno dodijeljene.
U Izvještaju Komisije za kontrolu državne pomoći navodi se i da je na značajno povećanje ukupnog iznosa dodijeljene pomoći u prošloj godini uticalo aktiviranje garancije date podgoričkom Kombinatu aluminijuma za kredit kod Dojče banke, zbog čega je Vlada morala da plati 23,43 miliona eura.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
U Crnoj Gori je, prema podacima iz Godišnjeg izvještaja, državna pomoć u prošloj godini dodjeljivana kroz garancije, subvencije i zajmove sa nižom kamatnom stopom, a dominirala je ona za sanaciju i restrukturiranje.
“Davaocima državne pomoći preporučuje se da, prilikom izrade programa državne pomoći koji se odnose na sanaciju i restrukturiranje, angažuju nezavisne eksperte koji bi pripremili plan obnavljanja dugoročne konkurentnosti preduzeća u razumnom vremenskom periodu, na osnovu realnih pretpostavki i uslova za dalju aktivnost”, navodi se u Izvještaju.
Iz Komisije su saopštili i da su prošle godine, od ukupno deset prijavljenih dodjela državne pomoći, osam bile šeme, što je pozitivan trend, jer su one manje selektivne i obuhvataju veći broj korisnika.
“Najveći iznos državne pomoći u prošloj godini opredijeljen je za program restrukturiranja Montenegro erlajnsa”, precizira se u Izvjaštaju.
Najveći dio državne pomoći u prošloj godini je, posmatrano po regionima, dodijeljen središnjem, čak 35,3 miliona eura. Primorski region je dobio 1,3 miliona eura državne pomoći, a sjeverni 1,17 miliona eura. Kada je riječ o opštinama, najviše je dobila Podgorica, 32,8 miliona, a najmanje Plužine 5,7 hiljada.
U Izvještaju se navodi i da je prošle godine državna pomoć poljoprivredi i ribarstvu iznosila 1,2 miliona eura, od čega je najviše dodijeljeno mljekarskom sektoru, 658,64 hiljade eura.
