Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da naziv Turkije (Türkiye) na najbolji način predstavlja i izražava kulturu i vrednost turskog naroda. Novi naziv biće registrovan u Ujedinjenim nacijama kao zvanično ime države. Čini se da država Turska samo slijedi ono što je u januaru 2020. usvojila Skupština turskih izvoznika – da će na svoj robi koja se izvozi iz Turske pisati: „Made in Türkiye“, kako bi turski proizvodi bili prepoznatljivi na međunarodnom tržištu.
Da neka država promijeni ime dešavalo se i ranije, a razlozi za to su bili raznorodni.
Persija je 1935. godine promijenila ime u Iran. Stanovnici te države od pamtivijeka su svoju zemlju nazivali Iran, dok su naziv Persija koristili stari Grci. Riječ Iran na farsiju (persijski) znači persijski, a tada se smatralo da zemlja treba da se naziva onako kako je zovu njeni stanovnici, a ne imenom koje je naizgled nametnuto spolja.
Zbog političkog spora sa Grčkom u kojoj postoji pokrajina koja se zove Makedonija država bivše SRFJ odabrala je za zvanično ime Republika Sjeverna Makedonija umjesto dotadašnjeg Bivša jugoslovenska republike Makedonija. Promjena imena dogodila se 2019. godine.
U novijoj istoriji, pozivajući se na rebrendiranje zemlje, Holandija je, u januaru 2020, promijenila ime u Nizozemska.
A šta je rebrendiranje? Rebrendiranje rade kompanije, nevladine organizacije, pojedinci, pa čak i vlade.
Rebrendiranje je marketinška strategija u kojoj se za brend (a to je širok pojam, danas je sve brend) kreira novo ime, pojam, simbol, dizajn, u namjeri da se razvije novi identitet u umovima potrošača, investitora, konkurenata i drugih „konzumenata“ tog brenda.
Čini se da je posljednjih godina postalo razvijeno marketinško pružanje usluga državama kako bi se promovisale na međunarodnom nivou. A da li je ime nešto što suštinski mijenja odnos drugih prema toj državi?
Zašto Turkiye?
Turci svoju državu zovu Turkiye (čita se „Turkije“). Naziv je usvojen 1923, kada je zemlja proglasila nezavisnost.
Kada ime ove države izgovorimo na srpskom, možda nije toliko upečatljivo, tj. takav glasovni sklop ne odražava neko posebno značenje*, ali kada ga izgovorimo na engleskom, mnogi od nas će se vjerovatno setiti časova engleskog jezika u osnovnoj školi kada se na pomen „turkey“ cijelo odjeljenje smejalo pomislivši na (pečenu) ćurku. A listajući rječnik, i engleski i srpski, nailazimo i na figurativno značenje te iste riječi: „nešto unaprijed osuđeno na propast“,“ograničena, glupa ženska osoba“.
Međutim, da li je baš ovo razlog zbog kog jedna država želi da promijeni imidž. Da li se ime mijenja zbog narodne etimologije – široko rasprostranjenog ali pogrešnog vjerovanja o porijeklu neke riječi.
Da bismo bolje razumjeli suštinu promjene ovog imena, na koji način prepoznajemo Turke i zašto je baš ovaj naziv odabran, pitali smo stručnjaka za turski jezik i kulturu dr Idu Jović.
Riječ „Turk“, koja u savremenom turskom jeziku znači Turčin/Turkinja, u staroturskom jeziku imala je značenje pridjeva „snažan/moćan“. Isto značenje ta riječ imala je i u starim ujgurskim tekstovima, kaže Jovićeva.
Takođe, pojedini izvori tvrde da su Kinezi u 2. vijeku pre n. e. za narod koji je živio južno od Altaja u centralnoj Aziji koristili riječ „tu-kin“. Kako se tvrdi, i persijski zapisi iz 5. vijeka su pod tim pojmom označavali narod koji je živio u regiji Turan u centralnoj Aziji, odnosno Turke, objašnjava turkolog Ida Jović.
Država moćnih
Ona kaže da je riječ „Turk“ prvi put je upotrebljena u sklopu zvaničnog naziva za vrijeme države Gok-Turaka (Nebeskih Turaka) u 8. vijeku, od kada datiraju i prvi uzorci turskog pisanog jezika – Orhonski spomenici.
Sve do 12. vijeka trajao je period zajedničkog pisanog jezika koji su koristila sva turska plemena, u to vrijeme nastanjena u oblasti centralne Azije, a riječ „Turk“ je već tada označavala sva plemena, ističe dr Ida Jović.
Evropski izvori iz srednjeg vijeka teritorije gdje su živjeli Turci nazivali su „Turchia“, dok u samom turskom jeziku sufiks „-ije“ u riječi „Turkije“ (Türkiye) potiče iz arapskog jezika i nosi značenje „vlasnika“ ili „(onoga) na koga se odnosi“, kaže turkolog Ida Jović.
Dakle, kako je naveo i turski predsjednik prilikom odluke o upotrebi naziva „Turkije“(Türkiye) u međunarodnim okvirima, ta riječ, budući da se može prevesti sa „(država) koja pripada snažnima/moćnima“, zaista na najbolji način predstavlja i izražava kulturu, civilizaciju i vrijednosti turskog naroda, zaključuje turkolog Ida Jović.
Izvor: RTS
