Turska se suočava sa novm valutnom krizom, pogoršavajući probleme zemlje na Bosforu koja se već bori s posljedicama koronske pandemije.

Ovo je dobra vijest za turiste, ali ne i za Tursku: lira je od početka godine izgubila petinu vrijednosti u odnosu na američki dolar, a u petak je pala na novi rekordni minimum u odnosu na američku valutu.

Deprecijacija valute znači da uvoz u zemlju, siromašnu sirovinama i zavisnu od uvoza, postaje skuplji. To pokreće inflaciju, koja trenutno iznosi dvanaest posto.

Osim toga, turske kompanije imaju velika zaduženja u inostranstvu. Rejting agencija S&P procjenjuje da je više od trećine svih kredita uzeto u stranim valutama. Mnoge kompanije stoga imaju ogroman problem: one zarađuju u sve slabijim lirama a moraju otplaćivati ​​zajmove u jačim valutama.

Situaciju otežava koronska pandemija – važnu turističku industriju opterećuje odsustvo stranih gostiju, koji obično donose puno novca i hitno su potrebne strane valute u zemlji.

U proljeće 2019. prihodi od turizma i dalje su iznosili više od osam milijardi dolara. No u prvoj polovini 2020. godine broj stranih posjetlaca smanjio se za 75 posto, na 4,5 miliona.

Centralna banka se bori protiv deprecijacije lire ubacivanjem deviza na tržište. To ima tendenciju da podrži liru, ali u isto vrijeme devizne rezerve opadaju. One su nedavno pale s 81 milijarde dolara na samo 51 milijardu dolara. Od prošle godine centralna banka i država potrošili su više od 110 milijardi dolara za podršku domaćoj valuti na deviznom tržištu.

Stručnjaci pripisuju pad lire ne samo koronskoj krizi, već i labavoj monetarnoj politici turske centralne banke. Uprkos depresirajućoj liri, banka je nastavila sa snižavanjem ključne kamatne stope, spustivši je za 24 procenta na 8,25 posto za manje od godinu dana.

To znači da je ključna kamatna stopa znatno ispod stope inflacije – realna kamatna stopa je stoga u negativnom rasponu. Zbog toga je stranim investitorima neprivlačno ulagati svoj novac u Tursku mada je Turska zavisna od priliva stranog kapitala.