Turska centralna banka po prvi put u dvije godine intervenisala je na deviznom tržištu kako bi usporila nagli pad lire.
Čelnici turske centralne banke počeli su prodavati dolare tokom jutra po lokalnom vremenu, kada je turska nacionalna valuta dosegnula rekordno nizak nivo od 2,2973 lire za dolar i istorijski najniži nivo od 3,1342 lire za euro, potvrdila su za Wall Street Journal trojica trgovaca upoznata s transakcijom. Nakon toga turska valuta se malo oporavila, ali nije potpuno vratila dnevni gubitak. Tokom poslijepodneva trgovalo se po kursu od 2,2740 lire za dolara i 3,20 lira za euro.
Turska centralna banka je elektronskom poštom u jednoj rečenici objavila da je direktno intervenisala na tržištu zbog „nezdravog kretanja cijena“.
„To je prilično snažan potez. Posljednji put kada su posegnuli za njim nisu stali na jednoj intervenciji“, upozoravaju analitičari.
Tursko tržište teško je pogođeno najavom američkog Feda da će smanjiti mjesečne monetarne podsticaje ekonomiji, jer to otežava nastojanja Turske da privuče nužne joj strane investicijske fondove. Dodatni pritisak stvaraju lokalne političke napetosti: istraga o korupciji pokrenuta sredinom decembra uzdrmala je premijera Recepa Tayyipa Erdogana i njegove saveznike. Erdogan je bio prisiljen rekonstruisati Vladu, lira je počela slabiti,a troškovi zaduživanja su naglo porasli.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Prinosi na turske dvogodišnje državne obveznice u četvrtak su porasli su na najviši nivo u posljednje dvije godine, na 10,50 posto. Od srijede su prinosi porasli za 0,28 postotnih bodova. Prinosi rastu, a cijene padaju.
Lira je trenutno u najgorem gubitničkom nizu od avgusta 2001., kada je pad nacionalne valute bio okidač krize i kada je došlo do sloma bankarskog sektora. No, Turska je danas u mnogo povoljnijoj finansijskoj situaciji. Vlada je u srijedu prodala 2,5 milijarde dolara obveznica, a potražnja je četiri puta nadmašila ponudu, objavilo je u četvrtak Ministarstvo finansija.
Ipak, stalni pritisak na liru pokazuje da je tržište nervozno jer centralna banka odbija povećati referentnu kamatnu stopu kako bi obuzdala valutne gubitke i kontrolisala inflaciju.
Analitičari procjenjuju da je riječ o igri strpljenja. Očekuju veći iznos nove devizne intervencije, ali procjenjuju da to neće imati dugoročne učinke.
Centralna banka mora podići kamatnu stopu ili češće primjenjivati strože monetarne mjere kako bi održala liru stabilnom.
U pokušaju da zaustavi pad lire od juna prošle godine turska centralna banka već je potrošila više od 19 milijardi dolara, što je trećina njenih neto rezervi. Nacionalna valuta je u odnosu na dolar lani izgubila 21 posto, što je najgori rezultat među zemljama tržišta u nastajanju. I u ovoj godini trend se ne mijenja – s gubitkom od 7 posto Turska je opet na čelu gubitnika među zemljama u razvoju.
