Avgust je opravdao reputaciju Wall Streeta kao loš mjesec, no ako se tradicija drži, ulagače u septembru čeka teži ispit, pogotovo ako Fed nastavi da prijeti novim povećanjem kamata.
Indeks S&P 500 u septembru je u prosjeku izgubio 0,73 posto, označivši najgori mjesec za ulagače od 1945. godine. To je jedini mjesec u kojem su njujorške dionice (u prosjeku) više puta pale (56%) nego rasle (44%) i jedini mjesec u kojem je tehnološki indeks Nasdaq (računat od 1971.) imao negativan prinos (u prosjeku minus 0,86 %). I ovoga puta nemali broj stručnjaka upozorio je tržišne igrače da se pripreme na novo razočarenje, tim više zbog lošeg kretanja indeksa u avgustu. Istorija kaže da u slučajevima kada S&P u avgustu padne za najmanje dva posto (sva tri vodeća njujorška indeksa prošli su mjesec izgubila oko dva posto), septembar servira još veće padove.
Naravno, može se odvijati i potpuno drugačije, a mnogo će zavisiti od makroekonomskih najava. Prošla nedjelja je donijela objavu novih podataka o inflaciji, ali io kretanjima na američkom tržištu rada. Inflacija u eurozoni u avgustu je ostala nepromijenjena na 5,3 posto (najniža je bila u Šoaniji s 2,4 posto), dok je u SAD-u indeks cijena izdataka za ličnu potrošnju (PCE) u avgustu porastao za 3,3 posto na godišnjem ivou, nakon 3,0 posto u julu. Temeljni PCI indeks, koji isključuje cijene hrane i energije, porastao je 4,2 posto, u skladu s očekivanjima. Poznati ekonomistaJoseph Stiglitz u razgovoru za CNBC kritikovao je Fed i kaže da nije napravio domaći zadatak, a prije svega pogriješio je u prošlogodišnjoj prognozi da je inflacija samo prolazna i da je pokreće višak potražnje, ali zapravo su uglavnom krivi šokovi na strani ponude (nedostatak sirovina, čipsa, itd.).
U petak je američko ministarstvo rada objavilo da je u avgustu otvoreno neto 187.000 novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti porasla je na 3,8 posto, što je najviše od februara2022. Vlasti su istovremeno revidirale julske podatke o novim stvorena radna mjesta značajno smanjena. Ono čemu Fed teži očito se događa: tržište rada pokazuje sve veće znakove slabosti, što će zauzvrat ublažiti inflaciju i na kraju je približiti cilju od 2 posto. Zbog visoke inflacije, američka centralna banka jedanaest je puta od prošlog marta podigla kamatu, pa se ona sada kreće u rasponu od 5,25 do 5,50 posto, što je najviša stopa u više od dvije decenije. Na septembarskoj sjednici Feda vjerovatno neće biti promjena, no najnovije projekcije pokazuju da bi kamatne stope mogle ostati nepromijenjene i krajem oktobra.
Slična su očekivanja i kada se predviđaju budući potezi Evropske centralne banke. Analitičari Morgan Stanleyja smatraju da ECB više neće zaoštravati monetarnu politiku jer se ekonomska slika previše pogoršala. Ako su prije vjerovali da će ovaj mjesec biti potrebno još jedno povećanje, sada tvrde da je junsko deveto uzastopno povećanje kamata ujedno i posljednje u ovom ciklusu.
Autor: Marko Majić
Izvor: SEEbiz
