Američko tržište obveznica signalizira da je doba niskih kamatnih stopa i inflacije koje je počelo finansijskom krizom 2008. godine završeno, a nejasno je šta slijedi. Pogled na tržište je došao u fokus posljednjih dana usljed dramatičnog porasta prinosa na desetogodišnje obveznice, koji su dostigli maksimalne vrijednosti u posljednjih 16 godina.
Investitori su počeli da vjeruju da je američka ekonomija vjerovatno u „ravnoteži visokog pritiska“, koju karakteriše inflacija viša od ciljanih dva procenta, niske stope nezaposlenosti i pozitivan rast, prenosi Reuters. Dezinflatorne snage lakog novca nakon finansijske krize, splasnule su prema ažuriranog modela njujorškog Feda zasnovanom na prinosima.
Analitičari ističu da je nastupila nova era. Značajna promjena u izgledima za održavanje kamatne stope ima duboke implikacije na politiku, poslovanje i ljude. Dok su veće kamate dobra vijest za štediše, preduzeća i potrošači navikli su da u poslednjih 15 godina ne plaćaju ništa za pozajmljeni novac.
Neki regionalni šefovi Feda ocjenjuju da bi američka centralna banka trebalo da nastavi da povećava kamatne stope znatno više da bi vratila inflaciju u ciljani okvir. Veće stope u budućnosti značile bi da Fed ima više prostora za prilagođavanje politike kroz prilagođavanje kamatnih stopa, prenosi Biznis.rs.
Fed je posle finansijske krize 2008. godine postao veliki kupac obveznica kako bi stimulisao privredu nakon što više nije mogao da smanji stope koje su već bile na nuli. Fed je kasnije prodavao obveznice koje je kupio, postepeno smanjujući bilans stanja. Analitičari ocjenjuju da je nakon ere jeftinog novca nastupilo doba neizvjesnosti.
