Tržište nekretnina u Švedskoj pred kolapsom, recesija sve realnija

Visoka inflacija i rastuće cijene zaduživanja uticale su na značajan pad vrijednosti nekretnina širom svijeta, a jedna od država najpogođenijih ovim problemom je Švedska, prenosi “Blumberg”.

Posle višedecenijskog procvata tržišta nekretnina podstaknutog jeftinim kreditima i nedostatkom stanova, Švedska je sada suočava sa oštrim padom tržišta nekretnina koje prijeti da produbi nadolazeći ekonomski pad.

Cijene kuća su niže za čak 12%o u odnosu na njihov vrhunac ranije ove godine, a kada se koriguju sezonske varijacije, taj pad iznosi čak 15%. Ukoliko se ovi trendovi budu nastavili, realan pad cijena mogao bi da premaši 20% koje predviđaju eksperti.

Tržište nekretnina prolazi kroz “dramatične promjene”, rekla je Anika Vinst, vodeći ekonomista Nordea banke.

Dvostruki udarac rastućih troškova života i pada vrijednosti kuće podstakao je potrošače da ograniče svoju potrošnju, što stvara dodatne nevolje. Švedska je sada u opasnosti od padne u najgoru recesiju od svih 27 država koje čine Evropsku uniju.

Nordijska zemlja nije sama u svojim stambenim problemima. Nakon drastičnog rasta tokom pandemije, povećanja kamatnih stopa koje su centralne banke donijele kako bi se izborile sa inflacijom izazvala su pad globalne vrijednosti imovine.

Veliki broj nekada uspješnih tržišta nekretnina, uključujući kanadsko, australijsko i novozelandsko, sada su u opadanju, a više desetina razvijenih ekonomija je ili u padu tržišta nekretnina, definisanom kao dvije uzastopne četvrtine pada cijena, ili će se uskoro u njemu naći, prenosi Blumberg.

Ovom skromnijem okruženju prilagođavaju se i stručnjaci za nekretnine. U Stokholmu, gdje regulisano tržište iznajmljivanja znači da podnosioci zahtjeva ponekad moraju da čekaju i po deceniju da dobiju stan, što je dovelo do toga da mnogi potencijalni iznajmljivači postanu kupci umjesto toga, agent za nekretnine Ema Holst kaže da je broj postignutih ugovora znatno opao.

– Ne prodajete više svaku nekretnino nakon prvog gledanja, kao što je nekada bilo – rekla je Holst, koja radi u centru Stokholma.

Kuće sada čekaju kupce skoro tri puta duže nego prije godinu dana

Podaci koje pruža Boli, sajt za popis nekretnina koji vodi hipotekarni zajmodavac SBAB, dobar su pokazatelj pada nekada prosperitetnog švedskog tržišta nekretninama, a oglasi sada ostaju na sajtu duplo duže nego što je to bio slučaj prije godinu dana.

Kuće u Stokholmu bile su u novembru bile na listi u prosjeku 40 dana, što je drastično manje u odnosu na 15 dana tokom prethodne godine. U najjužnijem regionu u zemlji, Skoneu, vrijeme trajanja oglasa povećano na 53 dana, u odnosu na 18 godinu dana ranije.

Dok se mnoge zemlje u EU bore sa sličnim problemima, švedsko stambeno tržište je među najugroženijim. Približno 64% ljudi u zemlji od 10 miliona stanovnika posjeduje svoje domove, ali većina njih nema dugoročne hipoteke sa fiksnom kamatnom stopom, što ih čini osjetljivim na promjene kamatnih stopa.

Nakon niza povećanja kamatnih stopa od strane centralne banke Švedske, ekonomiste sada najviše plaši pad potrošnje. Dug stanovništva iznosi više od 90% švedskog bruto domaćeg proizvoda, što znači da će veći troškovi zaduživanja imati ozbiljan uticaj na potrošnju. To već počinje da se dešava: maloprodaja je u padu, a rast kreditiranja jenjava.

– Nema pozitivnih signala iz domaće privrede, a posebno ne od domaćinstava ili stambenog tržišta – rekla je Vinstova.

Ukoliko inflacija nastavi da se ubrzava, situacija na tržištu nekretnina može postati još teža. Spekuliše se da bi tekuća inflacija mogla da natjera švedsku centralnu banku da podigne kamatnu stopu sa 2,5% na iznad 4,5%.

Ako bi došlo do tako agresivnog zatezanja, to bi moglo dovede do dodatnog pada vrijednosti imovine od 10%, rekla je ekonomista u Svenska Handelsbanken Helena Borneval za Blumberg.

Za pojedinačne zajmoprimce koji se bore sa otplatom stambenog prostora, nema mnogo dobrih opcija, pogotovo zato što je veoma rijetko izmiriti dug po hipoteci u Švedskoj. Hipoteka je “zadnja stvar koju prestajete da plaćate”, rekla je Vinstova, napominjući da ljudi koji ne plaćaju obaveze nose tu oznaku do kraja života.

– Nije kao u djelovima SAD gdje možete samo da predate ključeve i odete – dodala je, prenosi američki portal.

Izvor: RT Balkan

Slični Članci