“Zona sumraka”, “paralelni univerzum”, “bizarno”, pišu svjetski mediji povodom nezabilježenog događaja u istoriji da cijena američke nafte bude negativna, ali ukazuju da taj incident, mada posljedica tehničkih osobenosti trgovanja naftom, pokazuje dubinu razaranja koji korona virus nanosi svjetskoj privredi.

U ponedjeljak je došlo do bizarnog preokreta na tržištu, pošto su neki trgovci plaćali kupcima da im uzmu naftu, ističe Njujork tajms (The New York Times), navodeći da se prvi put u istoriji dogodilo da nafta ima negativnu cijenu.

Takav nevjerovatan pad u minus od preko 30 dolara po barelu je posljedica ćudi naftnog tržišta, ali i, ukazuje američki list, podvlači haos u industriji nafte dok pandemija COVID-19 razara svjetsku privredu. Početkom godine nafta je bila iznad 60 dolara po barelu, ali je u petak bila na 20 dolara.

Potražnja za naftom je krahirala uprkos nedavnom dogovoru Saudijske Arabije, Rusije i drugih država da smanje proizvodnju, navodi Njujork tajms, ukazujući da u svijetu ponestaje mjesta da se smjesti sva nafta koju nastavlja da se crpi na nivou od oko 100 miliona barela dnevno.

Rafinerije ne žele da prerađuju naftu u benzin, dizel i druge proizvode, pošto malo ljudi koristi vozila, dok je međunarodna trgovina naglo pala, pa se, piše list, nafta drži na baržama i svakakvim drugim mjestima koje kompanije mogu naći. Usled toga, jedan od boljih djelova naftnog biznisa ovih dana je posjedovanje tankera za skladištene nafte.

Energetski stručnjaci kažu da je u svijetu popunjeno 60 odsto od ukupnog kapaciteta skladišta nafte od 6,8 milijardi barela, ali u ključnom skladištu za isporuke američke nafte u Kušingu u Oklahomi od oko 80 miliona barela prostora samo je 21 milion slobodan, s predviđanjima da će u maju biti ispunjeni do vrha. Njujork tajms ukazuje da zatvaranje naftnih polja i njihovo ponovo pokretanje može zahtijevati skupo angažovanje dodatnih radnika i opreme, a neka polja i ne uspijevaju uvjek da vrate proizvodnju na prethodni nivo.

Kako je došlo do negativne cijene

Stručnjaci ocjenjuju da je nezabilježen odlazak cijena na negativne nivoe najbolje razumjeti kao osobenosti trgovanja s takozvanim fjučursima, odnosno terminskim ugovorima koji nalažu isporuku robe na određeni datum, ukazuje BBC.

Cijene nafte o kojima se izvještava svakog dana s tržišta su zapravo cijene nafte u određenoj budućnosti vezane za fjučrse, a negativna cijena zabilježena u ponedjeljak je vezana za majske ugovore kojima ističe rok i važila je samo za američku referentnu naftu WTI.

Trgovci s takvim ugovorima nisu mogli da pronađu kupce, zato što niko nije mogao da preuzme naftu pošto nema gdje da je smjesti, objašnjava britanski servis.

Ipak, kako navodi BBC, stručnjaci upozoravaju da negativna cijena nafte možda jeste jednokratni problem ali da potvrđuje da predstoje problemi kako kriza COVID-19 uništava svjetsku potražnju za energentima, mada se ne očekuje da negativne cijene biti nešto normalno.

S druge strane, cijene goriva na pumpama nisu direktno povezene s cijenom sirove nafte, tako da, dodaje BBC, kupci goriva za svoje automobile neće osjetiti velike fluktuacije na tržištima. Pored toga, veliki dio cijena goriva odlazi na različite namete i troškove mimo osnovne cijene sirove nafte.

Jedinstveni događaj ili ekstremni incident

Fjučrsi nafte Vest Teksas intermediejt (West Texas Intermediate – WTI) su decenijama osnovna mjera američke naftne industrije koja je prošla kroz uspone i padove, ratove i finansijske krize, ali nijedan događaj se ne može porediti s onim što se desilo u ponedjeljak kada je američka nafta sa 17,85 dolara po barelu otišla na minus 37,63 dolara po barelu, ukazuje Blumberg (Bloomberg).

Padom cijena tržište je ušlo u paralelni univerzum, ocjenjuje Blumberg, objašnjavajući da se, s jedne strane, odlazak cijena u minus može smatrati samo ekstremnim incidentom u vrijeme kada su se trgovci pripremali za isticanje ugovara za majske isporuke.

Tržište je, kako navodi Blumberg, u ostalim segmentima bilo normalno – fjučrsi za naftu Brent, koja je referenta nafta za Evropu u Londonu, imali su nagli pad, ali su i dalje bili na iznad 25 dolara po barelu u ponedjeljak, dok je WTI za junsku isporuku prodavana za 20 dolara po barelu.

Ali negativne cijene su takođe ukazale na fundamentalnu istinu o tržištu nafte u doba korona virusa: najvažnija svjetska roba brzo gubi vrijednost kako hronična presnabdjevenost opterećuje rezervoare, naftovode i supertankere s ogromnim kapacitetima, ocjenjuje Blumberg i ističe da je nezabilježeni pad u ponedjeljak upozorenje da slijede dodatne muke.

Cijene nafte će pokrenuti deflacioni talas širom globalne privrede, komplikujući posao centralnim bankama koje pokušavaju da održe svoje privrede dok pandemija nastavlja da paralizuje poslovanje i putovanja širom svijeta, navodi Blumberg uz ocjenu da bi kolaps cijene mogao da ponovo iscrta globalnu mapu dok petrodržave poput Rusije i Saudijske Arabije, koje su doživjele preporod u poslednjih 20 godina zahvaljujući naftnim prihodima, doživljavaju smanjenje uticaja.

Problem za sve

Negativne cijene nafte su problem za Saudijsku Arabiju i Rusiju, koje su nešto prije nedjelju dana dogovorile najveće koordinisano smanjenje proizvodnje nafte u istoriji, kao i za američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) koji je tražio takav dogovor, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) ukazujući da je njihova nemoć u suočavanju s kolapsom potrošnje bila jasno vidljiva kapitulacijom u ponedjeljak.

Uprkos glasinama delegata u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEK) o dubljim i bržim rezovima, kao i novim razgovorima na čelu sa Saudijskom Arabijom i Rusijom u OPEK plusu, to vjerovao neće pomoći, pošto, kako piše britanski list, ni da se prepolove isporuke iz OPEK-a, neće pomoći kapacitetima skladišta u Kušingu koji je poznat kao Svjetska raskrsnica naftovoda.

Odlazak cijena u minus je problem i za Trampa koji se založio za zaštitu američkog sektora naftnog škriljca posle snažnog lobiranja šefova te industrije, ističe Fajnenšl tajms, ukazujući da je američki predsjednik dogovor svjetskih proizvođača nazvao “velikim dogovorom za sve”.

Američka vlada raspolaže nekim mjerama, uključuju traženje većih rezova u OPEK-u, uvođenje tarifa na stranu naftu, oslobađanje skladišnih kapaciteta uključujući Strateške naftne rezerve, plaćanje proizvođačima da ne pumpaju naftu ili povećanje finansijske podrške naftnim kompanijama, navodi list i dodaje da se o svemu tome razgovara na različitim nivoima vlade SAD.

S druge strane, ukazuje Fajnenšl tajms, nafta Brent je bolje zaštićena jer se crpi u moru, čime je njeno skladištenje manji problem sve dok trgovci mogu unajmiti supertankere.

Nafta je ušla u zonu sumraka, piše ekonomski urednik Gardijana (The Guardian) Leri Eliot (Larry Elliott), uz ocjenu da nezabilježeni kolaps cijena pokazuje i smanjeni uticaj OPEK-a.

Toliko o dogovoru na najvišem nivou da se podrže cijene nafte, ističe Eliot povodom nedavnog sporazuma OPEK plusa da se globalna proizvodnja nafte smanji za 10 odsto.

Urednik u Gardijanu dodaje da je prije nešto više od nedjelju dana Tramp pričao kako je primorao Rusiju i Saudijsku Arabiju da smanje proizvodnju da bi se globalno snabdijevanje uravnotežilo s potražnjom.

Naftni kartel više nema moć koju je nekada imao, čak i kada se toj grupi pridruži Rusija, ocjenjuje Eliot, dodajući da će cijene nafte eventualno početi da rastu, ali ne zbog Trampovog zastrašivanja niti zbog dogovora Moskve i Rijada, već zbog mnogo snažnije sile: mehanizma cijena.

Izvor: Radio slobodna Evropa