Sjedinjene Države i Irak proizveli su oko 80 posto ovogodišnjeg viška nafte na globalnom tržištu, ali analitičari smatraju da ni jedna od tih zemalja neće povećavati proizvodnju u 2016. godini.

Usporavanje proizvodnje dva najbrže rastuća svjetska proizvođača ukazuje da bi obilne zalihe nafte koje trenutno postoje na globalnom tržištu i zbog kojih je cijena barela pala na nivoe od oko 40 dolara uskoro mogle početi da padaju, procjenjuje Barclays Plc.

Svojom proizvodnjom SAD i Irak najviše doprinose stvaranju svjetskih viškova i dalji razvoj tržišta zavisiće od njihove proizvodne politike u idućoj godini. Smanjenje kamatnih stopa i pad investicija smanjiće američku proizvodnju dok Irak svoju sadašnju proizvodnju teško može povećati.

SAD i Irak trenutno crpe oko 4,88 milijardi barela godišnje, što je 1,77 milijardi barela ili gotovo 60 posto više u poređenju s njihovom proizvodnjom početkom 2012. godine. Da bi se bolje razumjeli odnosi, spomenimo da su zalihe Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u istom razdoblju porasle za 314 miliona barela odnosno 12 posto.

Američka proizvodnja nafte iz škriljca, koja je bila temelj velikog povećanja proizvodnje proteklih godina, iduće će godine biti manja za 600 hiljada barela dnevno, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Ukupna američka proizvodnja nafte ove će godine porasti za 830 hiljada barela dnevno zahvaljujući proizvodnji iz škriljca u Teksasu i Sjevernoj Dakoti. Nafta se na berzi u New Yorku petak ujutro prodavala po cijeni od 40,43 dolara za barel.

Iračka proizvodnja će u idućoj godini najvjerovatnije ostati na ovogodišnjoj razini zbog niskih cijena i sukoba s tzv. Islamskom državom, procjenjuje IEA u izvještaju objavljenom 13. novembra.

Bagdad je također suočen sa smanjenim ulaganjima stranih naftnih kompanija na poljima na jugu zemlje. British Petroleum je ove godine smanjio ulaganja na milijardu dolara, što je pad od 60 posto. Kako su se cijene nafte prepolovile, Irak stranim kompanijama mora dati dvostruko više nafte jer ih plaća u robi, a ne novcem.

Na sjeveru poluautonomna kurdska regija ima problema s isplatom stranih partnera zbog proračunskih nesuglasica s Bagdadom.

DNO ASA, norveški operater koje posluje na Shaikanu, objavio je da su planovi na čekanju dok im se ne isplate zaostaci za dosadašnju proizvodnju. Kurdistanska regionalna vlada je počela s redovnim mjesečnim isplatama u septembru, ali DNO tvrdi da su dobili samo pola iznosa od onoga koji bi trebali dobiti za dosadašnju mjesečnu proizvodnju.

Izvor: B92