Donald Tramp je napustio Bijelu kuću prije skoro četiri godine. S obzirom na njegovo samopouzdanje, pretpostavljam da sada misli: “Šta bi moglo biti toliko drugačije? Ja to mogu”.

Pa, upravo sam sa izvještajne posjete Tel Avivu putovao na konferenciju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a zatim na dubinsko istraživanje sa timom za vještačku inteligenciju DeepMind iz Gugla u Londonu, i mislim da bi budući predsjednik trebalo da se sjeti jedne poznate izreke: Postoje decenije kad se ništa ne desi, a ima nedjelja u kojima se dese decenije.

Ono što sam video i čuo uputilo me je na tri ogromne, pomjerajuće tektonske ploče koje će imati duboke posljedice za novu administraciju.

Najznačajniji geopolitički događaj

Samo u posljednja dva mjeseca, izraelska vojska je nanijela Iranu poraz koji je blizak onom iz Šestodnevnog rata 1967. godine, kada je porazila Egipat, Siriju i Jordan. Da stanemo ovdje i rezimiramo:

Tokom posljednjih nekoliko decenija, Iran je izgradio zastrašujuću mrežu prijetnji koja je djelovala kao da je Izrael uhvaćen u stisak hobotnice. Postalo je široko prihvaćeno da je Izrael obeshrabren da napadne iranske nuklearne objekte jer je Iran naoružao Hezbolah u Libanu raketama dovoljno preciznim da unište izraelske luke, aerodrome, visokotehnološke fabrike, vazdušne baze i infrastrukturu.

To nije baš tako. Ispostavilo se da su Mosad i izraelska sajber jedinica 8200 usavršavali ono što je postalo jedan od najvećih obavještajnih uspjeha ove zemlje. Oni su postavili eksplozivne uređaje u pejdžere i voki tokije koje su koristili vojni komandanti Hezbolaha, razvili ljudske i tehnološke kapacitete za praćenje najviših lidera Hezbolaha, temeljno identifikovali skladišta za najsmrtonosnije precizne rakete Hezbolaha u Libanu i Siriji, a zatim u oktobru sistematski uništili mnoge od njih iz vazduha.

Rezultat je da je Hezbolah prihvatio primirje sa Izraelom u trajanju od 60 dana, u kojem je posredovao Amerikanac Amos Hohštajn. Ovo je velika stvar. To znači da su Hezbolah a time i Iran odlučili da se, makar za 60 dana, odvoje od Hamasa u Gazi i da prestanu sa ispaljivanjem raketa iz Libana prvi put od 8. oktobra 2023. godine, dan nakon što je Hamas napao Izrael. Vidjećemo da li će ovo trajati, ali ako potraje, to će povećati pritisak na Hamas da pristane na primirje i oslobađanje talaca sa Izraelom, i to više po uslovima Izraela.

Postoji razlog za ovo. Centralna baza Hezbolaha je pretrpjela stvarni udarac. Prema riječima premijera Benjamina Netanjahua, izraelski udar na Iran u aprilu uništio je jednu od četiri baterije ruskog S-300 sistema za protivvazdušnu odbranu oko Teherana, a Izrael je uništio preostale tri baterije 26. oktobra. Izrael je takođe oštetio iranske kapacitete za proizvodnju balističkih raketa i sposobnost proizvodnje čvrstog goriva koje se koristi u balističkim raketama dugog dometa. Pored toga, kako je prenio portal Aksios, izraelski udar 26. oktobra na Iran, koji je bio odgovor na raniji iranski napad na Izrael, takođe je uništio opremu korišćenu za izradu eksploziva koji okružuju uranijum u nuklearnom uređaju, čime je unazadio napore Irana u istraživanju nuklearnog oružja.

Visoki izraelski bezbjednosni zvaničnik mi je rekao da je napad na Iran 26. oktobra bio “smrtonosan, precizan i iznenađenje”. A do sada, Iranci “ne znaju tehnološki kako smo ih pogodili. Tako da su na najranjivijoj tački u ovoj generaciji: Hamas nije tu za njih, Hezbolah nije tu za njih, njihova protivvazdušna odbrana više nije tu, njihova sposobnost za odmazdu je drastično smanjena, i zabrinuti su zbog Trampa”.

Što znači da je Teheran ili spremniji nego ikada za pregovore o ograničavanju svog nuklearnog programa ili spremniji nego ikada za napad od strane Izraela ili Trampove administracije, ili oboje, sa ciljem unuštenja tih nuklearnih postrojenja. U svakom slučaju, Tramp će se suočiti sa opcijama koje nije imao prije četiri godine.

Izazov nije samo novi Iran, već i novi Izrael

Postojali su opravdani razlozi zbog kojih je predsjednik Džo Bajden osudio naloge Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta, optužujući ih za ratne zločine u Gazi protiv neprijatelja Hamasa koji se namjerno ukorijenio među civilima. Ovaj isti sud nikada nije izdao nalog za hapšenje predsjednika Sirije Bašara al Asada, čija je vojska ubila stotine hiljada njegovih sunarodnika. MKS je rekao da Sirija nije član, ali ni Izrael nije član. Takođe je čudno da je MKS izdao nalog samo za vođu Hamasa Mohameda Deifa, za kojeg se vjeruje da je mrtav, a ne za i te kako živog Muhameda Sinvara (mlađeg brata pokojnog vođe Hamasa Jahje Sinvara), koji sada navodno vodi Hamas u Gazi i bio je komandant u napadu 7. oktobra na Izrael.

Međutim, iako su nalozi MKS-a upitni, oni su takođe mogli da se izbjegnu. Strategija koju je Netanjahu nametnuo svojoj vojsci jedna je od najružnijih u istoriji Izraela: Uđite u Gazu, uništite što više Hamasovih snaga, nemojte previše brinuti o civilnim žrtvama, zatim ostavite ono što je ostalo od Hamasa da vlada i pljačka konvoje sa hranom i zastrašuje lokalno stanovništvo – pa ponovite postupak. Ponovo uđite, uništite i ne ostavite nikog boljeg na vlasti, stvarajući trajnu Somaliju na granici Izraela.

Netanjahu će vam reći da Izrael brani slobodni svijet poražavanjem mračnih snaga Hamasa, Hezbolaha i Irana. U tome ima istine. Ali takođe ima istine u činjenici da to radi da bi odbranio jevrejsku supremacističku viziju aparthejda na Zapadnoj obali i Gazi. To je prljav posao. Ako ga bezuslovno podržite, uprljaćete sebe i Ameriku

Zašto to radi? Zato što Bibi sluša ultradesničarske jevrejske supremaciste koji su mu potrebni kako bi ostao na vlasti, a možda i izbjegao zatvor zbog optužbi za korupciju. A deklarisani cilj tih jevrejskih supremacista je da prošire izraelska naselja sa Zapadne obale pravo kroz Gazu. Oni se protive svakom scenariju u kojem bi Palestinska uprava postepeno bila postavljena u Gazi kao dio arapske mirovne snage koja bi zamijenila Hamas. Oni se boje da bi Palestinska uprava mogla postati legitimni partner za rješenje po modelu dvije države.

Kada vodite rat sa ovoliko civilnih žrtava tokom jedne godine i ne nudite nikakvu viziju mira sa suprotnom stranom, pozivate MKS.

Pažnja, izabrani predsjedniče Tramp: Netanjahu će vam reći da Izrael brani slobodni svijet poražavanjem mračnih snaga Hamasa, Hezbolaha i Irana. U tome ima istine. Ali takođe ima istine u činjenici da to radi da bi odbranio jevrejsku supremacističku viziju aparthejda na Zapadnoj obali i Gazi. To je prljav posao. Ako ga bezuslovno podržite, uprljaćete sebe i Ameriku. Takođe ćete osigurati da vaša jevrejska unučad jednog dana shvate šta znači biti Jevrej u svijetu gdje je jevrejska država otpadnik.

Vještačka opšta inteligencija

Višestruka vještačka opšta inteligencija, ili A.G.I., bila je uglavnom u domenu naučne fantastike kada je Tramp napustio funkciju prije četiri godine. Sada brzo postaje stvarnost. A jednog dana bi to mogla postati i A.S.I. – vještačka superinteligencija.

A.G.I. znači da će mašine imati sposobnosti koje su na nivou najboljih ljudskih umova u bilo kojoj oblasti, ali zbog svojih sposobnosti da integriše učenje iz mnogih oblasti, vjerovatno će postati bolja od bilo kog prosječnog ljekara, advokata ili programera. A.S.I. je računarski mozak koji može da premaši ono što bilo koji čovjek može da uradi u bilo kojoj oblasti, a zatim, sa svojom polimatičnom sposobnošću, mogao bi da proizvede saznanja daleko iznad svega što ljudi mogu da urade ili čak da zamisle. Mogao bi čak izmisliti svoj jezik koji mi ne bismo razumjeli.

Kako ćemo se prilagoditi A.G.I. nije bilo tema u kampanji za predsjedničke izbore 2024. godine. Predviđam da će to biti centralna tema izbora 2028. Do tada, svaki lider na svijetu – ali posebno predsjednici Amerike i Kine, dvije A.I. supersile – biće ocijenjeni prema tome kako će omogućiti svojim zemljama da izvuku najbolje i ublaže najgore od nadolazeće A.I. oluje.

Prema onome što sam čuo od vodećih naučnika iz oblasti A.I. i dobitnika Nobelove nagrade na konferenciji Gugl DeepMind o tome kako A.I. već pokreće naučne proboje, A.G.I. će vjerovatno biti postignut u naredne tri do pet godina.

Dva naučnika iz DeepMind-a upravo su osvojila Nobelovu nagradu za hemiju za njihov A.I. sistem AlphaFold, koji predviđa strukture proteina i koji naučnici već koriste za izradu ljekova i materijala širom svijeta. Sada DeepMind radi na sistemu GraphCast, koji može da proizvede zapanjujuće precizne desetodevne vremenske prognoze za manje od minuta, i na Gnome-u, koji je identifikovao oko 2,2 miliona novih neorganskih kristala koji bi mogli biti korisni u proizvodnji svega, od računarskih čipova, preko baterija, do solarnih panela.

Ovo je samo vrh ledenog brijega. To će veliki uticaj na sve vrste poslova, bilo da ih mijenja ili predstavlja izazov za njih. U Tel Avivu sam posjetio laboratoriju Mentee Robotics jednog izraelskog startapa i prisustvovao demonstraciji humanoidnog robota, otprilike moje visine, pokretanog senzorima i vještačkom inteligencijom, sa spretnošću ljudskih ruku, glasom i percepcijom koja, kako se navodi na njihovom sajtu, ‘može biti personalizovana i prilagođena različitim okruženjima i zadacima korišćenjem prirodne ljudske interakcije”.

Izarbrani predsjedniče Tramp, ako mislite da se radnici bez fakultetskih diploma danas suočavaju sa izazovima, sačekajte da vidite za četiri godine.

Međutim, to nije jedini izazov za Trampa. Ako ove A.I. moći padnu u pogrešne ruke ili ih postojeće sile koriste na pogrešan način, mogli bismo se suočiti sa događajima koji mogu ugroziti civilizaciju.

Istorija vas neće gledati blagonaklono, izabrani predsjedniče Tramp, ako odlučite da prioritet date cijeni igračaka za američke mališane, umjesto dogovoru sa Kinom o ponašanju A.I. robota

Zbog toga moramo sada razgovarati o sistemima za kontrolu A.I. I zato su dvojica osnivača DeepMind-a, Šejn Leg i Demis Hasabis, bili potpisnici otvorenog pisma od 23 riječi, izdatog u maju 2023. godine, zajedno sa drugim liderima A.I. univerzuma, u kojem se kaže: “Ublažavanje rizika od izumiranja izazvanog A.I.-em treba da bude globalni prioritet, uz druge rizike na društvenom nivou poput pandemija i nuklearnog rata”.

Ali ovo se ne može samo prepustiti kompanijama. Pokušali smo to sa društvenim mrežama i završilo je loše.

Izrabrani predsjedniče Tramp, možda mislite da će vaš drugi mandat biti ocjenjivan prema tome koliko tarifa ćete uvesti Kini. Ne bih se saglasio. Kada su u pitanju odnosi SAD i Kine, Mislim da će vaša ostavština, kao i ostavština predsjednika Sija Đinpinga, biti određena time koliko brzo, efikasno i u saradnji će SAD i Kina doći do zajedničkog tehničkog i etičkog okvira ugrađenog u svaki sistem vještačke inteligencije, koji će ga spriječiti da postane destruktivan sam po sebi, bez ljudskog usmjeravanja, ili da bude koristan lošim akterima koji bi željeli da ga primijene u destruktivne svrhe.

Istorija vas neće gledati blagonaklono, izabrani predsjedniče Tramp, ako odlučite da prioritet date cijeni igračaka za američke mališane, umjesto dogovoru sa Kinom o ponašanju A.I. robota.

Članak je objavljen u “Njujork tajmsu”