U eri inflacije, kada cijene rastu iz dana u dan, mnogi trgovci nastoje profitirati podižući svoje marže. Hrvatska Agencija za zaštitu tržišne konkurencije  (AZTN) u istraživanju tržišta trgovine na malo mješovitom robom sprovela je analizu trgovačkih marži za osam kategorija robe u hrvatskim trgovačkim lancima za 2023. godinu , i uporedila podatke s prethodnim godinama.

Uprkos raširenoj percepciji da su trgovci najveći profiteri u razdoblju povišene inflacije, podaci o kretanju marži pokazuju da se trgovačke marže u razdoblju najviših stopa inflacije nijesu značajnije mijenjale.

AZTN je izračunao pokazatelje prosječnih bruto marži trgovaca za osam kategorija roba: meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi (hljeb, peciva), mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i voda, konditorski proizvodi (keksevi, čokolade, bomboni i dr.) i osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.).

Najveće marže na pekarskim proizvodima

Rezultati istraživanja pokazuju da su prosječne marže za prehrambene proizvode u 2023. godini bile najviše u kategoriji pekarskih proizvoda te su iznosile 37,2 odsto.

Kako se računa trgovačka marža?

Bruto marža u trgovini razlika je između nabavne i prodajne cijene robe koju ostvaruje trgovac. Izražava se u postotku nabavne cijene. Ako trgovina kupi proizvod za 50 eura i prodaje ga za 75 eura, trgovačka marža iznosi 33,3 posto. Račun se temelji na formuli (prodajna cijena – nabavna cijena) / prodajna cijena.
No bruto marža nije isto što i zarada jer se iz nje trebaju pokriti svi troškovi trgovine. Nakon odbitka troškova izračunava se neto marža. Ona može biti pozitivna ili negativna, zavisno od toga je li trgovac poslovao sa dobiti ili s gubitkom.