Osiguranju se već deceniju unazad spočitava da je suviše tradicionalno i kruto – da ne prati dovoljno nove trendove koji se tiču želja i navika kupaca novijih generacija i da zaostaje u usvajanju tehnoloških inovacija. Upravo to je ono što će u 2021. bez odlaganja morati da se promijeni i to mnogo bržim tempom od planiranog.
Pandemija koronavirusa gurnula je čitavu ekonomiju, a sa njom i sektor osiguranja, u novu eru – eru u kojoj bez primjene savremenih tehnologija ne samo da neće biti moguć napredak, već ni puki opstanak.
I pored ocjena nekih uglednih osiguravajućih kuća da je riječ o robusnoj industriji koja bi trebalo da preživi svaki udarac, te procjena da će se osiguranje već u 2021. djelimično oporaviti od udarca koji joj je koronavirus nedvosmisleno zadao, to će biti put pun izazova i prilagođavanja.
Trendovi koji bi trebalo da preoblikuju industriju osiguranja u godini koja je tek počela, već su koncipirani – većina njih tiče se „nove stvarnosti“ i novih tehnologija koje utiru put sigurnijoj budućnosti osiguranja.
Prilagođavanje posrnuloj ekonomiji
Jedno je sasvim sigurno – osiguravači i njihovi klijenti moraju da budu spremni na teške uslove na tržištu ove godine. To će podrazumevati ograničen rast i više premije. Kako bi osigurale zaštitu od narednih pandemijskih udaraca koji će, upozoravaju stručnjaci, sigurno doći, osiguravajuće kuće će poučene prošlogodišnjim iskustvom biti pretjerano oprezne, uvodeći nove limite za pokrića i dodatne uslove u ugovore o polisama. Ipak, u takvim okolnostima, moraće da udvostruče napore da pri tom i dodaju novu vrednost polisama, kako rast premija ne bi odbio klijente. Ključ će biti u osluškivanju tržišta, korišćenju svih raspoloživih podataka i naravno, inovacijama. Kompanije koje se fokusiraju na prikupljanje i analizu povratnih informacija i potom ih iskoriste za razvoj inovativnih novih proizvoda koji maksimiziraju stopu zadržavanja klijenata, biće pobjednici čak i u teškim tržišnim uslovima.
„Konačno zbogom“ tradicionalizmu
Da bi se prilagodili novonastalim okolnostima, osiguravači će morati da kažu „konačno zbogom“ tradicionalizmu. Potrebna je kompletna „promjena krvi“ – konzervativnost mora mnogo brže da ustupa mjesto digitalnoj kulturi koja će bolje rešavati stare probleme poput komplikovane obrade zahtjeva za procenu rizika i zastarjelih politika prodaje. Fokus se gotovo kompletno premješta na inovacije, veću agilnost i bolje iskustvo kupaca, a konkurencija u tom smislu već sada postaje sve oštrija. Prve digitalne osiguravajuće kompanije kao što je „Lemonade“ uveliko donose nova digitalna iskustva na tržište, a postojeće osiguravajuće kompanije teško se takmiče sa ovim pridošlicama na svojim ranije zaštićenim tržištima. Da bi to bile u stanju, potrebna im je taktika za usvajanje digitalne transformacije.
Partnerstvo sa Insurtech kompanijama
Kako da osiguravajuće kuće postanu konkurentnije i osiguraju sebi budućnost? Jedan od dobrih načina je udruživanje. Sve veći broj osiguravača okreće se partnerstvu sa Insurtech kompanijama. Ovaj rastući trend odgovara i jednima i drugima – tradicionalne osiguravajuće kompanije imaju već izgrađene odnose sa klijentima i raspolažu velikim bazama podataka o osiguranicima i finansijskim sredstvima, što su „alati“ koji mogu da stvore nove tokove prihoda. S druge strane, Insurtech kompanije imaju drugačije, savremenije alate u svojim rukama – tehnologiju, tehničko znanje, podršku i bolje poznavanje trendova. To je klasična win-win situacija. Što se tiče osiguravača, prikupljanje i obrada mnoštva podataka (big data) uz pomoć novih tehnologija (npr. podaci sa IoT uređaja) omogućavaju prilagođavanje željama kupaca i precizniju cenovnu politiku – minimiziranje gubitaka uz povećanje tačnosti proračuna rizika i izračunavanja premija, što, na duže staze, štedi novac.
Proizvodi po mjeri i „poštenije“ premije
Sve veća količina podataka koje osiguravači prikupljaju već donosi mnoštvo informacija koje će im pomoći da izađu u susret posebnoj grupi klijenata koja postaje sve važniji faktor u kreiranju trendova u brojnim sektorima ekonomije. Milenijalci, velika populacija mladih u svojim dvadesetim i tridesetim godinama, okrenuta društvenim mrežama i savremenim tehnologijama, primorava osiguravače da im prilagode svoju ponudu. To podrazumijeva personalizaciju polisa i nuđenje proizvoda izvan tradicionalnih kanala prodaje. Ovo krojenje polisa po mjeri moguće je zahvaljujući pomenutim podacima prikupljenim sa društvenih mreža, IoT aparata i drugih savremenih izvora informacija, a na dobitku su i klijenti i osiguravači – prvi jer dobijaju proizvod koji odgovara njihovim potrebama po fer cijeni, a drugi jer su dobili nove klijente uz manje troškove i rizike.
Ulaganje u sopstvene resurse
Izlaz iz krize mnoge osiguravajuće kuće moraće da potraže prije svega u sopstvenim redovima, kroz inovacije okrenute ka unutra.
Jedna od njih svakako će biti dodatno ulaganje u tehnološko osnaživanje zaposlenih, naročito ako se ima na umu da je rad od kuće nova realnost i da se, prema procenama mnogih, veliki dio zaposlenih neće skoro vratiti u kancelarije. Ovo najprije podrazumijeva aplikacije okrenute zaposlenima koje omogućavaju nesmetan rad na daljinu, podstiču timski rad i efikasnu saradnju. Uz to, neophodno će biti i ulaganje u dodatne obuke zaposlenih koji sada moraju da udvostruče svoje tehnološko znanje kako bi uhvatili korak sa novonastalim okolnostima koje će značiti više digitalizacije, a manje radnika i samim tim veću količinu posla za one koji ostaju i koji će morati da ovladaju brojnim novim digitalnim veštinama.
Digitalni kanali preuzimaju primat
Kada je riječ o prodaji, jedna od važnih stvari koju osiguravači moraju da prihvate jeste da digitalni kanali prodaje već neko vrijeme, a sada i definitivno, preuzimaju primat. Digitalizaciju prodaje kao jedan od uslova za opstanak polako prihvataju svi u industriji osiguranja, počevši od tradicionalnih agenata prodaje do posrednika u osiguranju. Usljed rastuće tražnje kupaca (istraživanje rukovodilaca evropskih osiguranja sprovedeno krajem aprila 2020. otkrilo je da oko 89 procenata ispitanika očekuje značajno ubrzanje digitalizacije), oni sve više prelaze na digitalne alate, a oflajn procesi prodaje masovno se sele na web. Čak i proizvodi koji ponekad zahtijevaju izvršenje van mreže, poput fizičkih potpisa i zdravstvenog osiguranja, doživljavaju digitalizaciju uz pomoć tehnologija kao što su pravno obavezujući e-potpisi, prepoznavanje lica i telemedicina.
Rizici katastrofalnih nepogoda nisu nestali
Za kraj, valja se podsjetiti da pandemije nisu jedini nepredvidivi događaji od kojih kompanije treba da strahuju u budućnosti. Još jedan veliki bauk koji stalno prijeti iza ćoška su i katastrofalne prirodne nepogode, koje zaokupljaju vijesti u posljednjoj deceniji. U 2019. godini globalne katastrofalne nepogode prouzrokovale su 232 milijarde dolara ekonomske štete – bila je to osma najskuplja u pogledu katastrofa povezanih sa vremenom, a samo 71 milijardu dolara od toga pokriveno je osiguranjem. Iako je 2020. donela preokupaciju novim neprijateljem, ovaj stari se ne sme ispustiti iz vida, a suočavanje s njim traži nova i moćnija oružja. Zbog bojazni da će u skorijoj budućnosti osiguranje postati skuplje, pa čak i nedostupno u delovima svijeta sa povećanim rizikom za izbijanje prirodnih katastrofa, stručnjaci upozoravaju da proračunavanje i uračunavanje katastrofalnih rizika u premiju osiguranja može da otkloni ovu opasnost i poveća otpornost osiguravajućih društava na klimatske promjene. Ključ, ponovo, leži u obimnom prikupljanju i obradi podataka.
Analiza podataka u realnom vremenu
Već znamo da Internet of Things pomaže osiguravačima pružajući im tačne podatke u realnom vremenu, koje oni mogu da iskoriste kako bi poboljšali tačnost procjene rizika i cijena polisa. Ipak, da to ne bude baš tako jednostavno, pobrinula se analitika. Podaci koje pruža IoT su u stvarnom vremenu; nažalost, analitika u realnom vremenu za sada je samo pusta želja, ali se, kao i uvjek kada tražnja pokreće tržište na djelanje, na tom polju već dešava mnogo toga i inovacije tek slijede.
Softver kao usluga i hibridni oblak
Cloud computing, a posebno Softver kao usluga (Software as a Service – SaaS) već godinama raste, ali će računarstvo u oblaku tek iskazati svoju punu važnost za industriju osiguranja, koja će se već u 2021. više oslanjati na cloud. SaaS će biti neophodan za ažurnu isporuku novih aplikacija i softvera potrebnih za korišćenje velikih podataka i interakciju sa kupcima, uz mogućnost upotrebe podataka i sa privatnog oblaka uz pomoć hybrid cloud tehnologije.
Produžena stvarnost
Extended reality (XR) je još u povoju, ali ova tehnologija mogla bi da okrene industriju osiguranja naopačke. XR oblak bi prikupljanje podataka učinio mnogo jednostavnijim, sigurnijim i bržim, omogućavajući procjenu rizika i šteta uz pomoć 3D slike, bez potrebe da procenjivači sami posećuju web lokaciju. Ova tehnologija se takođe može koristiti za obuku novih osiguravača u virtuelnim postavkama. Zvuči kao daleka budućnosti, ali počevši od 2021. godine XR se polako sprema za lansiranje.
No-code i low-code platforme
No–code i low-code platforme omogućavaju većem broju ljudi da sami kreiraju aplikacije i softvere za rad, bez angažovanja programera, što znači bržu i jednostavniju realizaciju, bolje korisničko iskustvo i uštedu novca. Pandemija je „pogurala“ korišćenje ovih alata s obzirom na veliki broj ljudi koji rade od kuće.
„Bezglave“ tehnologije
Umjesto tradicionalnih sajtova koji imaju back-end i front-end (serverski deo programa i prednja, korisnička strana programiranja), novi trend „bezglavog“ developinga omogućiće osiguravačima da odvoje prednji sloj prezentacije za kupce od pozadina sajtova koje su često prepune zastarjelih tehnoloških problema, kako bi stvorili prilagođena i savremena digitalna iskustva kakva klijenti očekuju.
Izvor: Bonitet.com
