Skoro trećina Njemaca vjeruje da je kapitalizam uzrok siromaštva i gladi, pokazala je jedna anketa Insituta za istraživanja javnog mnjenja Emnid, prema kojoj je 59 odsto Njemaca sa istoka zemlje i 37 odsto sa zapada ocijenilo socijalističke ideje kao dobre.
Kada je riječ o Njemačkoj, ekonomski najmoćnijoj zemlji Evrope, ona se suočava sa tamnim stranama modernog kapitalizma, a sociolozi upozoravaju da se novi proleterijat vraća u Njemačku i da se u bogatom društvu blagostanja stvara nova klasa ljudi, koja radi, ali uprkos tome ne može da živi od svojih zarada.
Čistači, bolnički njegovatelji, raznosači paketa i drugi koji rade, ali ne zarađuju dovoljno za život, postaju nova klasa, koja neodoljivo podsjeća na onu od prije sto godina i na vrijeme industrijske revolucije.
“Ja zarađujem 1.050 eura neto mjesečno. Pri visokim kirijama za stanove, ovo je manje nego egzistencijalni minimum”, kaže Andreas Denert, star 55 godina, koji nedjeljno radi 40 sati i vodi grupu od deset čistača zgrada, ali – da bi preživio, ima i dodatni posao njegovatelja u jednom staračkom domu.
Friderike Bal i Filip Štab sa Instituta za socijalna istraživanja u Hamburgu su prije par godina istražili branšu usluga u Njemačkoj i u jednoj studiji došli do rezultata da Njemačka ponovo ima proleterijat, čije su karakteristike male zarade i mala ili nikakva socijalna sigurnost, uz društveno priznanje rada koje tendira ka nuli i, zbog svega toga, osjećaj ljudi o besmislu posla.
U Njemačku se vraća jedna socijalna figura, za koju se vjerovalo da je već dugo prevaziđena, a ovo dvoje sociologa smatra da toj klasi u Njemačkoj, u međuvremenu, pripada više miliona ljudi, odnosno, oko 12 odsto zaposlenih.
Njemačka postaje i zemlja oštrih socijalnih razlika.
Statistika je, prije par godina, pokazala da se dvije trećine bogatstva Nijemaca, procijenjenog na više od 5,5 biliona eura, nalazi, zapravo, u rukama 10 odsto ljudi.
Raslojavanje društva, kažu, nije ništa neobično, jer Njemačka samo slijedi svjetski trend.