Uuslovima pandemije korona virusa nastale su drastične promjene u gotovo svim privrednim djelatnostima, kako na strani ponude tako i na strani potražnje. Turizam, kao izuzetno „ranjiva“ djelatnost na vanredne i nepredvidive okolnosti, pretrpio je ogromne gubitke u poslovanju – kazala je za Pobjedu generalna direktorka za razvoj konkurentnosti i investicije u turizmu resornog ministarstva Olivera Brajović.
Kako ističe, na globalnom nivou ovi gubici su tri puta veći nego u periodu ekonomske krize 2008/09. godine.
Pomoć
– Do sada je 40 odsto zemalja ublažilo restrikcije putovanja, 53 odsto zadržalo je restriktivne mjere za međunarodna putovanja, a svega četiri su ukinule sve restrikcije. Prema trenutnim prognozama, početak oporavka turizma može da se očekuje naredne godine – kazala je Brajović i podsjetila da je Vlada, u cilju pomoći turističkoj privredi, trećim paketom definisala kratkoročne i dugoročne mjere za podršku turizmu.
– Pored dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljstvu kojim je turističkim agencijama omogućeno da za nerealizovane putne aranžmane ponude vaučere za zamjensko putovanje, kratkoročnim mjerama uvedena je snižena stopa PDV od sedam odsto na pripremanje i usluživanje hrane, pića i napitaka, osim akciznih proizvoda i kafe, produženo subvencionisanje zarada, definisane su mjere podrške kroz povoljne kreditne aranžmane, umanjenje naknade za korišćenje morskog dobra i subvencije registrovanim izdavaocima privatnog smještaja. Ukupan iznos sredstava namijenjenih za realizaciju svih kratkoročnih mjera je 83,3 miliona eura, od čega je 24 miliona eura namijenjeno za subvencije kamate tokom grejs perioda na reprogramirane kredite – tvrdi Brajović.
Javni poziv za podnošenje zahtjeva za subvencionisanje kamate, koji je objavljen 18. avgusta, predstavlja početak implementacije definisanih kratkoročnih mjera.
– Za ostvarivanje ovog prava zainteresovana lica moraju imati ugovor o namjenskom kreditu za turizam i ugostiteljstvo sa poslovnom bankom ili Investiciono-razvojnim fondom, kao i ugovor o reprogramu tog kredita za turizam sa grejs periodom do 24 mjeseca. Prethodni uslov je da korisnik ne smije imati neizmirenih poreskih obaveza dospjelih do kraja februara ove godine – naglašava Brajović dodajući da nakon pribavljanja potrebne dokumentacije, Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) donosi rješenje kojim odlučuje o zahtjevu.
– Korisnici čiji zahtjevi budu usvojeni dužni su da, shodno mjesečnom planu otplate, plate kamatu za prethodni mjesec i dostave MORT-u izvod o prenosu sredstava preko banke, kao i dokaz da su evidentirali dospjele poreske obaveze, nakon čega će MORT na račun korisnika uplaćivati mjesečnu kamatu za vrijeme trajanja grejs perioda – kazala je Brajović.
Dugoročno
Brajović naglašava da je vrijednost srednjoročnih i dugoročnih mjera za turizam 131,7 miliona eura.
– I trećim paketom socio-ekonomskih mjera, koji je Vlada usvojila 23. jula, potvrđena je pozicija sektora turizma kao najznačajnije grane crnogorske ekonomije koji direktno i indirektno čini gotovo četvrtinu BDP-a – zaključuje Brajović.
Situacija zbog epidemije, ističe, dovela je do potrebe za analizom stanja u privredi i utvrđivanjem razvojnih mogućnosti turizma i multiplikativnih efekata na druge privredne grane.
-Turizam umnogome zavisi od pravilnog definisanja i implementacije ostalih državnih politika. Promjene su izvjesne i zbog neupitnog uticaja korona virusa na svijest i ponašanje ljudi, što će za posljedicu imati preusmjeravanje na one vrste turističke ponude i proizvoda koje sigurnost pojedinca i brigu o zdravom životu stavljaju u prvi plan. Svjesni krize i izazova, u susret novoj realnosti sa kojom se suočava cijela planeta, vidimo i nove šanse za razvoj crnogorskog turizma, polazeći od promjena u odnosu na upravljanje prostorom, kao neobnovljivog resursa za razvoj turizma, očuvanja životne sredine, zdravstvene sigurnosti i korišćenja inovacija i tehnologije – kazala je Brajović.
U tom smislu, dugoročni razvoj na bazi novog koncepta ima za cilj integralni i diverzifikovani turistički proizvod koji će se bazirati na raspoloživim i održivim prirodnim, ekološkim i receptivnim resursima države i biti usklađen sa potrebama međunarodnog turističkog tržišta, konkurentskim prednostima i jedinstvenim odlikama Crne Gore.
