Započet je još jedan postupak zbog nerealizovanog projekta izgradnje mini hidroelektrane na vodotoku Murinska rijeka po tužbi konzorcijuma Elektrotehna – Industriaimport – Industriaimpex u kojem od države traže naknadu štete od 9,2 miliona eura.
Šteta
Od toga se, kako stoji u tužbi, na stvarnu štetu odnosi 1,7 miliona eura, na izmaklu dobit za 26 godina proizvodnje 7,2 miliona, dok za naknadu nematerijalne štete vrijednosti koncesionog preduzeća traže 342 hiljade eura. Osim toga, traže i da sud utvrdi da je ugovor o koncesiji zaključen sa Vladom 2010. godine raskinut.
Navode da su radovi započeti u junu 2017. godine, ali su se nedjelju kasnije javili problemi zbog otpora lokalnog stanovništva koji do danas nijesu prevaziđeni. Tvrde da su blagovremeno obavijestili Vladu o tom problemu tražeći da reaguju i omoguće pristup lokaciji i nesmetan rad, ali da je druga strana bila potpuno pasivna. Zbog toga su, kako navode u tužbi, trpjeli pritisak od podizvođača zbog prijetnji proizvođača opreme o raskidu ugovora.
Nakon što je bivši premijer Duško Marković saopštio da od gradnji mHE neće biti ništa, Vlada je u oktobru 2019. godine donijela zaključak da se otpočnu pregovori za sporazumni raskid ugovora. U tužbi navode da su u dogovoru sa Vladom, kao ugovornom stranom, angažovali vještaka finansijske struke Milenka Popovića koji je utvrdio da bi Vlada, u slučaju sporazumnog raskida, trebalo da obešteti konzorcijum sa 9,2 miliona, kako je i naknadno i precizirano ovom tužbom.
Garancija
Ipak, do sporazumnog raskida nije došlo, već im je Vlada krajem decembra, kada je raskinuto više drugih ugovora o koncesiji, dala dodatni rok od 60 dana da izgrade mHe. U međuvremenu je Vlada aktivirala i bankarsku garanciju od preko 400 hiljada eura, koja još nije naplaćena, a oko čega se takođe vodi postupak pred istim sudom.
S druge strane, u odgovoru na tužbu zaštitnika imovinsko- pravnih interesa se navodi da to što koncesija nije realizovana nije krivica države, jer im ni u jednom trenutku nije sporila pravo da koriste vodotok Murinske rijeke, čime je u kontinuitetu ispunjavala svoje obaveze. Ukazuju da rješavanje problema sa lokalnim stanovništvom nije bila obaveza Vlade, već da je rizik od ovakvih događaja bio na konzorcijumu koji je mogao da zaštiti svoja prava pred nadležnim organima. Negiraju navode iz tužbe, navodeći da je država korektno i pošteno u cilju prevazilaženja problema investitoru dozvolila prolongiranje rokova i omogućila nastavak realizacije, iako nije kršila obaveze, za razliku od konzorcijuma koji, kako navode, nije dostavio bankarsku garanciju ni izgradio hidroelektranu u datom roku.
Ministarstvo kapitalnih investicija u izjašnjenju tužbu ocjenjuje kao neosnovanu, jer je u momentu podnošenja ugovor o koncesiji i dalje bio na snazi. Ukazuju da je tužba podnijeta u trenutku kada im je Vlada dala primjeren rok za realizaciju projekta, koji nijesu iskoristili, zbog čega, kako navode, kasne pa su ispunjeni uslovi da Vlada jednostrano raskine ugovor.
– S obzirom na to da ni nakon isteka primjerenih rokova koncesionar ne iskazuje bilo kakvu namjeru da pristupi ispunjenju svojih obaveza, podnošenje tužbe samo potvrđuje jasnu namjeru koncesionara da odustane od ugovora, iako se sami ugovor u ovom trenutku nalazi na snazi – stoji u izjašnjenju iz aprila ove godine.
Izgovor
Smatraju da je konzorcijum proteste lokalnog stanovništva iskoristio kao izgovor za kašnjenje i neispunjenje obaveza.
– Koncesionar je bio dužan da pred sudom traži državinsku zaštitu radi smetanja posjeda, jer je jedino sud ovlašćen da takvu zaštitu pruži, a policijski organi bi bili dužni da pruže asistenciju za poštovanje pravosnažnih sudskih odluka. Međutim, koncesionar je odlučio da svu krivicu za proteste lokalnog stanovništva i eventualno smetanje državine svali pogrešno na državu kao koncedenta, a što nije obaveza države po predmetnom ugovoru – navode u izjašnjenju na tužbu.
Vlada je u maju donijela odluku da raskine ugovor sa konzorcijumom navodeći da su istekli dodatni rokovi te da mHE nije izgrađena niti je dostavljena nova garancija. U zaključku ističu da je tužba podnijeta u martu, prije nego što su ovi rokovi istekli, čime se, kako navode, dodatno potvrdilo da nijesu bili spremni da preduzimaju bilo kakve aktivnosti na daljoj realizaciji ovog ugovora.
Na jučerašnjem pripremnom ročištu, sudija Faruk Mušović je prihvatio zahtjev advokata tužilaca Vladana Bojića da u postupku budu saslušani vještak Popović i zakonski zastupnik Elektrotehne Aco Vuković kao i da se izvrši uvid u spise predmeta u vezi sa aktiviranom garancijom. O zahtjevu Bojića da se sprovede finansijsko i građevinsko vještačenje sudija Mušović će odlučiti na idućem ročištu zakazanom za početak novembra.
Izvor: Pobjeda.me
