Republikanac Donald Tramp pobijedio je kandidatkinju demokrata Kamalu Haris na predsjedničkim izborima u SAD pošto je obezbijedio 277 elektorskih glasova, objavila je agencija Asošiejted pres (AP).
Tramp je jutros proglasio pobjedu, rekavši da je zahvalan Amerikancima što su ga ponovo izabrali za šefa države.
“Večeras stvaramo istoriju, jasno je da smo ostvarili najveći politički uspjeh do sada, pobjedu kakvu Amerika nije vidjela”, rekao je Tramp na centralnom skupu republikanaca u Vest Palm Biču, na Floridi.
“Amerika nam je dala neviđen i moćan mandat”, kazao je Tramp.
Tramp, koji je na čelu SAD bio i od 2017. do 2021. godine, obećao je pristalicama da se “neće smiriti dok ne isporuči snažnu, bezbjednu i prosperitetnu Ameriku”.
“Svakog dana. Boriću se za vas svakim dahom u svom tijelu”, dodao je Tramp.
Tramp je prokomentarisao i činjenicu da su republikanci na jučerašnjim izborima povratili kontrolu nad gornjim domom Kongresa SAD, Senatom.
“Broj pobjeda u Senatu je apsolutno nevjerovatan”, kazao je Tramp.
On je pohvalio i potpredsjednika Džej Di Vensa, za koga je rekao da je bio dobar izbor, dok je Vens je izjavio da je Tramp izveo “najveći politički povratak u američkoj istoriji”.
Tramp se u govoru osvrnuo i na milijardera Ilona Maska i njegovu podršku za izbore, navodeći da je zvijezda rođena i da je Mask nevjerovatan momak.
Tramp je nagovestio i da bi Robert F. Kenedi Mlađi, bivši nezavisni predsjednički kandidat koji se povukao iz trke u avgustu da bi podržao Trampa, imati ulogu u oblasti zdravstvene zaštite u novoj administraciji.
On se kratko osvrnuo i na atentat iz jula, kada mu je metak okrznuo uvo tokom predizbornog skupa.
Rekao je da mu je život spasen s razlogom, uz poruku da predsjednik SAD obavlja najvažniji posao na svijetu i da će vladu voditi pod motom: “Obećanja data – obećanja ispunjena”.
Tramp osvojio Pensilvaniju, S. Karolinu, Džordžiju i Viskonsin
Tramp je došao do pobjede na jučerašnjim izborima pošto je osvojio nekoliko ključnih saveznih država – Pensilvaniju, Sjevernu Karolinu, Džordžiju i Viskonsin.
Prema projekcijama Asošiejted presa, Tramp je do sada pobijedio u 27 od 50 saveznih država na predsjedničkim izborima u SAD, a Kamala Haris u 18. Pobjednik još nije proglašen u pet država, među kojima su i tri ključne – Mičigen, Nevada, Arizona.
Dosadašnjim pobjedama Tramp je obezbijedio 277 elektorskih glasova, a Haris 224. Za pobjedu na izborima potrebno je da kandidat osvoji 270 od 538 elektorskih glasova.
Rezultati glasanja ne predstavljaju iznenađenje
Tramp, predsjednik SAD od 2017. do 2021. godine, pobijedio je u saveznim državama Teksas, Florida, Pensilvanija, Ohajo, Džordžija, Sjeverna Karolina, Indijana, Tenesi, Kentaki, Južna Karolina, Misuri, Alabama, Luizijana, Ajova, Kanzas, Arkanzas, Oklahoma, Ajdaho, Juta, Montana, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Nebraska, Vajoming, Misisipi, Zapadna Virdžinija i Viskonsin.
Haris, potpredsjednica SAD, trijumfovala je u saveznim državama Kalifornija, Njujork, Ilinois, Nju Džersi, Virdžinija, Vašington, Masačusets, Minesota, Kolorado, Oregon, Merilend, Konektikat, Nju Meksiko, Roud Ajlend, Nju Hempšir, Havaji, Vermont, Delaver, i u Distriktu Kolumbija (glavni grad Vašington).
Teksas, Florida i Ohajo, ranije uglavnom “kolebljive države” koje su imale znatan uticaj na ishod izbora, ovaj put nijesu imale takav značaj jer je Tramp u sve tri bio ubjedljiv favorit.
Glasači se nijesu opredjeljivali direktno za Haris (60) ili za Trampa (78), već su birali elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž). Taj čin je formalnost, zato što elektori u decembru gotovo bez izuzetka glasaju za kandidata koga su predstavljali na izborima – ove godine za Haris ili Trampa. Zbog toga je pobjednik izbora poznat čim se prebroje glasovi.
U svakoj od 50 saveznih država birano je onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, dok Distrikt Kolumbija daje tri člana elektorskog koledža. Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.
Tramp, koji je u maju postao prvi bivši predsjednik SAD osuđen za krivično djelo, prošle nedjelje je još jednom nagovijestio da bi njegov drugi mandat mogao da ima posljedice po demokratiju u SAD.
“Stojimo pred četiri najveće godine u američkoj istoriji. Gledajte. Biće tako dobro. Biće tako zabavno. Povremeno će biti malo gadno, a možda posebno na početku. Ali to će biti nešto”, rekao je Tramp juče u Džordžiji.
Time je podsjetio na izjavu datu krajem prošle godine – da će zloupotrijebiti ovlašćenja i ponašati se kao diktator ako se vrati u Bijelu kuću, ali samo prvog dana mandata.
Zabrinutost demokratske javnosti u SAD dodatno je povećana prije dvije nedjelje, kada je penzionisani američki general Džon Keli, koji je za vrijeme Trampovog predsjedničkog mandata najduže bio šef osoblja Bijele kuće (2017-2019), izjavio da se njegov bivši šef “uklapa u definiciju fašiste” i da bi volio da bude diktator.
Keli je rekao da je Tramp, dok je bio prvi čovjek SAD, govorio da je lider njemačkih nacista Adolf Hitler “uradio neke dobre stvari” i da su mu u vojsci potrebni “njemački generali”, nalik na one iz nacističkog perioda. Trampov izborni štab je negirao Kelijeve tvrdnje.
Prvi predsjednik SAD-a osuđen za krivično djelo
Kada stupi na dužnost 20. januara 2025. godine, Tramp će postati prvi američki predsjednik koji je osuđen za krivično djelo. U maju ove godine, Tramp je proglašen krivim za falsifikovanje poslovnih dokumenata u vezi sa isplatom 130.000 dolara porno glumici Stormi Denijels uoči izbora 2016. godine, kako ona ne bi javno govorila o njihovoj aferi. Tramp je sve optužbe negirao i ocijenio ih kao politički motivisane. Izricanje presude zakazano je za 26. novembar.
Protiv Trampa se vode još tri krivična postupka – zbog nezakonitog rukovanja povjerljivim dokumentima, zbog pokušaja da preokrene rezultate izbora 2020. u svoju korist i zbog pokušaja da utiče na rezultate izbora u saveznoj državi Džordžija. Ni u jednom od tih procesa nije počelo suđenje.
Postaće najstariji predsjednik u istoriji SAD-a do kraja mandata
Tramp će postati najstariji predsjednik u američkoj istoriji do kraja mandata 2029. godine i tek drugi sa dva neuzastopna mandata, poslije Grovera Klivlenda (1885-1889. i 1893-1897).
Tramp, rođen 14. juna 1946. u Njujorku, prije ulaska u politiku bio je uspješan biznismen čiju je karijeru obilježio posao s nekretninama.
Po završetku studija finansija i trgovine, zaposlio se u očevoj kompaniji koja je gradila stanove, a na njeno čelo došao je 1974. godine. Kompanija je pod njegovim vođstvom izgradila luksuzne hotele, Tramp kulu, kockarnice, a posedovao je i avio-kompaniju i profesionalni fudbalski tim.
Godine 2004. pokrenuo je popularni rijaliti program “Šegrt” (The Apprentice), čiji su se učesnici takmičili za posao u njegovoj kompaniji.
Prema Forbsovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu za 2024. godinu, Tramp je na 319. mjestu sa imovinom procijenjenom na 4,3 milijarde dolara.
Ima petoro djece iz tri braka. Sa sadašnjom suprugom, slovenačkom manekenkom Melanijom Knavs, ima sina Barona, rođenog 2006.
