Top 10 – koje su najveće emisije korporativnih obveznica u Adria regionu

Telekom Srbija je nedavnim emitovanjem obveznica u iznosu od 900 miliona dolara postavio rekord u Adria regionu po visini pojedinačnih emisija korporativnih obveznica. Ipak, na listi 10 najvećih regionalnih izdanja, Telekom je zasad jedini predstavnik iz Srbije, dok najviše izdanja dolazi iz Hrvatske, predvođenih Fortenova grupom.

Ovo telekomunikaciono preduzeće uspješno je emitovalo međunarodne korporativne obveznice na berzi u Dablinu, pri čemu je tražnja više nego šestostruko premašila ponudu i iznosila 5,5 milijardi dolara. Veliko interesovanje pozitivno je uticalo na smanjenje kamatne stope sa 7,5 na sedam odsto, čime su uslovi finansiranja dodatno poboljšani.

„Prethodna obveznica koju je Telekom izdao imala je varijabilni kupon koji se sastojao od tromjesečnog belibora uvećanog za 2,95 odsto. S obzirom na to da tromjesečni belibor trenutno iznosi 4,94 odsto, godišnji teret koji stara obveznica nosi iznosi skoro osam odsto godišnje. To znači da će kupon na novo izdanje biti niži, s obzirom na to da novo izdanje ima fiksni kupon od sedam odsto godišnje“, rekao je analitičar Bloomberg Adrije Nemanja Đurđević.

S druge strane, predviđa se dalje smanjenje kamatnih stopa u narednom periodu, te se očekuje da će u nekom trenutku belibor uvećan za kamatu od 2,95 odsto pasti ispod sedam odsto godišnje, dodao je on.

„Ali Telekom ima tu ‘call’ opciju kojom može da zatvori novu obveznicu već u četvrtom kvartalu 2026. godine, odnosno da je refinansira novim izdanjem uz potencijalno nižu kamatu ako uslovi na tržištu budu drugačiji i ako se zaduženost kompanije dodatno smanji“, kazao je Đurđević.

Kako je pojasnio, „call“ opcija kod izdavanja obveznica je isto kao kada građani uzimaju kredit od banke – Telekom ima mogućnost prevremenog otkupa obveznice, odnosno vraćanja pozajmljenog iznosa. „Jedina razlika je to što kod kreditiranja građana postoji veća fleksibilnost i, po pravilu, glavnica se može zatvoriti u bilo kojem trenutku.“

Najviše emisija iz Hrvatske – slučaj Fortenove još bez epiloga

Na osnovu podataka koje je prikupila Bloomberg Adria, Telekom se sa iznosom od 900 miliona dolara našao na prvom mjestu regionalne liste emitenata korporativnih obveznica.

Drugo, treće i peto mjesto zauzela je Fortenova, kompanija koja je 2019. godine preuzela poslovanje poznatog hrvatskog konglomerata Agrokor. Firma važi za najveći maloprodajni lanac u regionu, kao i za najvećeg poslodavca i proizvođača hrane u kategorijama pića, proizvodnje ulja, proizvodnje i prerade mesa, i poljoprivredne proizvodnje. Prije nego što je zapao u finansijske probleme i postao nesolventan, bivši Agrokor se redovno oslanjao na međunarodne obveznice i sindikate banaka. Tako je 2012. godine emitovao više obveznica – prvo u iznosu od 396,03 miliona eura, zatim od 300 miliona dolara i 418,9 miliona eura.

Zbog sistemskog značaja Agrokora za hrvatsku privredu, usvojen je i poseban zakon o prinudnoj upravi, kojim su utvrđeni okviri procesa restrukturiranja duga, a koji je trebalo da zaštiti zdravo jezgro koncerna (tzv. lex Agrokor). U okviru procesa restrukturiranja duga, stari dug je otpisan, a zdravo poslovanje prebačeno na Fortenovu, kojoj je bilo potrebno dodatno finansiranje za svoje aktivnosti, pa je napravljena nova emisija korporativnih obveznica. Fortenova je hartije od vrijednosti emitovala 2019. godine, a kupila ih je američka investiciona kompanija HPS Investment Partners.

Obveznice su prvobitno dospjele prošlog septembra i imale su kamatnu stopu od 7,3 odsto plus euribor. Fortenova je namjeravala da refinansira obveznice na međunarodnom tržištu pod povoljnijim uslovima, ali to nije uspjela, između ostalog, jer su vlasnici kompanije bile sankcionisane ruske banke sa upitnim pravom glasa na generalnim skupštinama.

U takvom ambijentu, HPS je prošle godine pristao na produženje otplate, ali je, u zamjenu za produženje, ugovorna kamata porasla na enormnih 18 odsto, prenio je Dnevnik. Američki fond je kao uslov postavio prodaju odjeljenja agroindustrije, što je ugovoreno ovog ljeta, ali za sprovođenje procesa su i dalje potrebna odgovarajuća regulatorna odobrenja, koja će biti donesena tek nakon već produženog dospjeća obveznica.

Prema nezvaničnim navodima, Fortenova je uspjela da sa HPS Investment Partnersom dogovori dodatno produženje roka otplate obveznica od 1,2 milijarde eura, koje inače dospijevaju sljedećeg mjeseca.

Značajnu sumu zabilježio je i Zagrebački Holding (četvrto mjesto), koji primarno pruža usluge od opšteg interesa, po principu javne službe. On je prošle godine emitovao korporativne obveznice u iznosu od skoro 335,58 miliona eura.

Ostatak liste popunjavaju još tri hrvatska preduzeća: naftna kompanija INA, građevinska firma Lanište i lider na polju robe široke potrošnje Atlantic Grupa, te dva slovenačka: proizvođač čelika Slovenska industrija Jekla i energetska kompanija Gen-I. Sve ove emisije vrijedile su ispod 55 miliona eura.

Kada je riječ o Hrvatskoj, iz koje je došlo najviše vodećih emisija, prošle godine je, prema evidenciji tamošnjeg Centralnog klirinškog depozitarnog društva, emitovano 14 korporativnih obveznica, a ove godine do kraja septembra njih još 16, što govori u prilog sporom, ali sigurnom rastu njihove popularnosti. Iskustva pojedinih kompanija, kao što su pomenuta INA ili Atlantic, pokazuju da uz povoljne uslove obveznice mogu biti ravne dobitku na lutriji, a ušteda za firme milionska.

Izvor: Bloomberg Adria

Slični Članci