Tokom prvog talasa pandemije korona virusa Crna Gora se u odnosu na region izdvojila jer je imala najveći broj korisnika koji su isprobali onlajn plaćanja, kaže u intervjuu za Vikend novine Jelena Ristić, direktorka kompanije Mastercard za tržišta Crne Gore, Srbije i BiH.

Da li je zbog pandemije korona virusa korišćenje Mastercard kartica poraslo (i koliko) u Crnoj Gori i regionu?

Ristić: Korišćenje kartica u Crnoj Gori već godinama ima uzlazni trend, pa ovogodišnje Masterlndex istraživanje koje smo sproveli u septembru pokazalo je da trećina korisnika kartica njima plaća svakoga dana, a još jedna trećina par puta nedjeljno, što su dobri pokazatelji aktivnog oslanjanja na elektronska plaćanja. U odnosu na prošlu godinu, za 15 odsto je porasla kupovina odjeće putem debitnih kartica, za sedam odsto kupovina namještaja putem kreditnih kartica. Platne kartice su sve češći izbor prilikom različitih kupovina, plaćanja i rezervacija na internetu, što je izjavilo 47 odsto korisnika debitnih i 53 odsto korisnika kreditnih kartica. Ono po čemu se Crna Gora izdvojila od ostatka regiona je činjenica da smo ovdje imali najveći broj korisnika koji su isprobali onlajn plaćanje tokom prvog udara pandemije tokom proljeća od čak 31 odsto, a sve je to u skladu sa globalnim okretanjem potrošača ka onlajn i beskontaktnim plaćanjima kao zdravstveno prihvatljivijim načinima plaćanja. Za očekivati je da se trend porasta korišćenja elektronskih plaćanja nastavi i ubuduće, svakako dok čekamo široku primjenu vakcine, a Mastercard je tu partner koji će uvijek učiniti i fizičko i onlajn iskustvo kupovine jednostavnijim, sigurnim i besprekornim za sve učesnike platnog sistema.

Da li je broj transakcija Mastercard karticama oborio rekorde u vrijeme korona virusa?

Ristić: Nema sumnje da je rast elektronskih plaćanja bio značajan ove godine dobar pri mjer za to je podatak iz Maste rIndex istraživanja da sa da račune preko 40 eu ra kešom plaća svega 27 odsto korisnika dok se ostali osla njaju na stan dardno ili be skontaktno plaćanje karticama i mobilnim telefonima.

Već sam pomenula značajno povećanje korišćenja onlajn plaćanja zbog pogodnosti za korisnike koje ona imaju i njihove usklađe nosti sa zdravstve nim preporukama u trenutnim okolnostima, ali moramo imati u vidu da je sa druge strane, segment preko graničnih plaćanja, odnosno korišćenje kartica u inostranstvu, ove godine doživio pad usljed zabrana ili ograničenja putovanja. Sama Crna Gora kao značajna turistička destinacija u regionu je osjetila posljedice tih zabrana, ali bih istakla proaktivno i održivo razmišljanje donosioca odluka u turističkom sektoru koji su se odlučili da se oslone na analizu podataka i realne uvide kako bi se pripremili za naredni period.

Ove godine ste počeli projekat sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma. O čemu je konkretno riječ?

Ristić: Naime, ove godine smo počeli strateško partnerstvo sa Ministarstvom održivog rasta i turizma kroz korišćenje naše Tourism Insight platforme koja analizira podatke i različite izvore kako bi pružila sveobuhvatni
presjek navika putnika prije, tokom i nakon boravka na određenoj destinaciji. Od trenutka kada putnik ukuca ime destinacije u svoj pretraživač do trenutka kada na društvene mreže okači fotografiju sa plaže, naša platforma identifikuje šta je to što savremeni turista želi i očekuje od svog odmora. Kroz praćenje trendova u, na primjer, najčešće pretraživanim lokacijama na datom tržištu, mjestima gdje turisti najčešće troše ili šta je to što se najviše komentariše na društvenim mrežama, donosioci odluka u industriji turizma u Crnoj Gori steći će dublje razumijevanje ponašanja postojećih i potencijalnih turista, a posljedično će moći da donesu informisanije odluke u pravcu promocije Crne Gore kao pametne turističke destinacije, kao i da ostvare veće prihode i povraćaj investicija.
Velika je stvar što je Crna Gora tek četvrta zemlja u Evropi koja je implementirala ovu platformu jer joj to daje startnu prednost u okolnostima kada ne znamo šta će se dalje dešavati sa industrijom turizma, barem ne dok vakcina ne postane široko dostupna.

Čak i uz puno poštovanje zdravstvenih preporuka, turističke destinacije će se boriti bukvalno za svakog turistu, tako da je svaka pomoć koju mogu da dobiju više nego dobrodošla.

Koliki je, konkretno, napredak na tržištima regiona i gdje je vidljiv prostor za dodatno poboljšanje?

Ristić: Napredak u korišćenju elektronskih plaćanja posljedica je napretka učinjenog u omogućavanju istih pa smo ove godine imali značajne inicijative kao što je uvođenje Apple Pay usluge koja je premijeru imala upravo u Crnoj Gori sa CKB bankom u januaru ove godine, a koju smo potom u junu uveli i u Srbiji, ali i omogućavanje onlajn plaćanja komunalnih računa u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ulazak komunalnih kompanija u onlajn ekosistem je sjajan primjer toga da je značaj i potencijal koji elektronska plaćanja imaju široko prepoznat i da svi igrači, bilo lokalni preduzetnici, male firme ili velike korporacije, shvataju da moraju biti prisutni onlajn jer tamo su njihovi sadašnji i budući korisnici. Rast onlajn plaćanja u regionu je rijetko dobra stvar koju je pandemija donijela sa sobom jer su uslovljeni objektivnim okolnostima, potrošači svoje potrebe prenijeli na već dostupne kanale koji su alternativa kanalima koje su do tada koristili, na njima su počeli da grade naviku korišćenja i to je dobra osnova za budući razvoj.

Tu se otvara i prostor za dodatno unapređenje, prije svega u segmentu edukacije svih učesnika u platnom ekosistemu, jer u naporima da budemo inovativni, ne smijemo zanemariti one građane koji trenutno nemaju pristup formalnim tokovima novca. U Crnoj Gori, oko 26 odsto građana nema račun u banci, što ih sa jedne strane čini nevidljivim za institucije i uskraćuje im pristup formalnom finansiranju ili socijalnim benefitima, a sa druge strane ih čini ranjivim za neformalnu ili crnu ekonomiju. Uloga kompanije Mastercard i svih drugih tržišnih činilaca u platnom okruženju je da sistematično objašnjavamo i prenosimo prednosti bezgotovinskog društva do krajnjih korisnika, jer to doprinosi dugoročnom i održivom razvoju cjelokupnog sistema.

Kako su reagovali klijenti na povećanje limita za beskontaktno plaćanje?

Ristić: Limit za beskontaktna plaćanja je povećan sa 25 na 40 eura kao odgovor na sve veće oslanjanje građana na ovu platnu metodu u svakodnevnom životu. Na nivou Evrope, čak 75 odsto transakcija je beskontaktno, a veći limit za plaćanja prislanjanjem platne kartice ili mobilnog telefona korisnicima daje više slobode prilikom izbora načina plaćanja kao i dodatnu podršku u svakodnevnim izazovima sa kojima se trenutno suočavamo. Povratne informacije od korisnika su očekivano dobre s obzirom na unaprijeđeno korisničko iskustvo, a prednost ovog povećanja vide i trgovci i finansijske institucije kroz pojednostavljenje poslovanja i smanjenje operativnih rizika koje manja količina gotovine na prodajnom mjestu donosi.

Da li ima najava za neke nove inovacije u kompaniji Mastercard?

Ristić: Da bi se lokalno finansijsko tržište dalje razvijalo, potrebno j e da nastavimo da gajimo kulturu funkcionalnih inovacija kroz saradnju različitih partnera banaka, mobilnih operatora i provajdera digitalnih platformi, i da pronađemo balans između snažne želje za ranim uvođenjem proizvoda i brzim napretkom sa jedne, i volj e za ulaganj em i realnim lokalnim potrebama sa druge strane. Prije svega je važno razumjeti da inovacija radi inovacije nikada ne treba da bude cilj, jer ako ljudi ne razumiju njenu svrhu ili mehanizam korišćenja, ako im se organski i intuitivno ne uldapa u stil života i ne zadovoljava jasnu potrebu, ta inovacija nije funkcionalna i promašen je cilj njenog kreiranja. Realna funkcionalnost inovacije je odličan pokazatelj toga da li je inovacija kreirana u službi ljudi, a ne obratno, i posljedično da li će ona zaživjed ti u upotrebi. Potrebe korisnilca se stalno mijenjaju i veM lika je greška pretpostaviti da ih razumijemo potrebe korisnika ne možemo . pretpostaviti, već o njima učimo iz opipljivih podataka, analiza i uvida.

Kada vi kao kompanija koristite kompetitivnu prednost podataka, vi možete u dobrom pravcu da usmjerite svoje razmišljanje, resurse i inovacije i time povećate šansu da vaši proizvodi dođu do krajnjeg korisnilca.

U tom proces Mastercard je tu da podrži sve svoje partnere na svakom koraku razvoja i nastavićemo sa daljim edukacijama i saradnjama lcako bismo osigurali da svaka strana može da izvuče maksimum iz digitalne ekonomije sada i ubuduće.

Za očekivati je da se trend porasta korišćenja elektronskih plaćanja nastavi i ubuduće, svakako dok čekamo široku primjenu vakcine, ističe Ristić

Velika je stvar što je Crna Gora tek četvrta zemlja u Evropi koja je implementirala Tourism Insight platformu jer joj to daje startnu prednost u okolnostima kada ne znamo šta će se dalje dešavati sa industrijom turizma,.