The Economist je u štampanom izdanju za Evropu objavio članak o Agrokoru pod naslovom: “Agrokor, supermarket čiji kolaps prijeti Balkanu”, a autor se pita kako je mogla propasti kompanija koja je skoro imala monopol na tržište hrane.
“U Hrvatskoj se idila može vrlo brzo promijeniti. Kad je sve dobro, hrvatska su turistička odredišta raj za plivače i nautičare. Ali samo nekoliko milja dalje, u unutrašnjosti, nalaze se beživotne planine gdje se vrlo brzo mogu razviti oluje koje zatim haraju obalom. Ove godine su dodatna opasnost bili i požari”, početak je Economistovog teksta u kojemu u nastavku govori i o Agrokoru, navodeći kako sada nad zemljom visi i mračni olujni oblak koji ima potencijala da potrese cijelu regiju, kvareći optimizam koji je podstaknut dobrim turističkom brojkama i znacima ubrzanja ekonomskog rasta.
Najveći privatni koncern
Agrokor je bio najveći privatni koncern u Hrvatskoj i na zapadnom Balkanu te je savršeni primjer povezanosti države i biznisa, koja seže još u komunističku Jugoslaviju, piše Economist i dodaje da osnivač Agrokora živi u dvorcu i da je bio prijatelj Franje Tuđmana, nacionalističkog predsjednika koji je vodio Hrvatsku kroz rat do nezavisnosti.
The Economist zatim opisuje kako je Agrokor sa svojih 700 Konzuma sveprisutan u Hrvatskoj i aktivan u regiji i da je Todorić , suočen s “ogromnim dugom, bijesnim kreditorima i skeptičnim dobavljačima” rekao da “sve što je izgradio daje u ruke države”. “Tehnički je još vlasnik, ali država sve vodi zahvaljujući posebnom zakonu”, piše Economist koji zatim prenosi izjavu novog šefa Ante Ramljaka, u kojoj on navodi da bi haotičan kolaps Agrokora zahvatio skoro 500 hiljada ljudi i doveo do pada hrvatske ekonomije od čak 10 posto, a možda i više.
“Prije samo nekoliko godina, Agrokor je bio perjanica hrvatskog biznisa”, podsjeća Economist i piše kako je kupovina Mercatora 2014. godine bila preveliki zalogaj za Agrokor. “Dok su se domaće i strane banke stidljivo udaljavale od Agrokora, uletjeli su Rusi koji su kreditirali Todorića, a koji su sada protiv njega podnijeli krivičnu prijavu zbog prevare, ali su i kritikovali Ramljaka”, piše list te objašnjava da se još ne zna koliki je uopšte Agrokorov dug te dodaje kako je poznato da nije manji od 6,74 milijardi eura.
Na kraju teksta se zaključuje da bi se regija mogla vratiti u dugu recesiju, iz koje je tek izašla, nakon što budu poznati stvarni podaci vezani uz finansijsko stanje Agrokora.
