Bivši radnici Crnogorskog telekoma, njih 174, tužili su tu kompaniju kolektivnom tužbom pred Sudom za ljudska prava u Strazburu nakon što su crnogorski sudovi odbacili njihove zahtjeve za isplatu otpremnina. Oni na ime materijalne štete od kompanije potražuju 2,64 miliona eura, kao i poreze sa pripadajućom zateznom kamatom.
U predstavci dostavljenoj sudu u Strazburu bivši radnici su naveli da im je uskraćeno pravo na pošteno suđenje, te pravo na suđenje u razumnom roku, kao i to da su tokom postupka bili diskriminisani, pi[e Dan.
Bivši zaposleni u Telekomu tužili su kompaniju zbog, kako su naveli, malih otpremnina koje su dobili nakon što je tu kompaniju 2005. godine privatizovao Mađar telekom, koji posluje u sklopu Dojče telekoma, pri čemu su proglašeni tehnološkim viškom. U nedostatku adekvatnog socijalnog programa, kompanija je, kako tvrde, sačinila program dobrovoljnog odlaska i ponudila ga zaposlenima. Međutim, godinu dana kasnije usvojen je socijalni program po kom su radnicima isplaćivane otpremnine veće od 30 do 100 odsto, čime je, kako smatraju, kompanija prevarila prvu grupu radnika koji su napustili kompaniju.
Bivši zaposleni su naveli da je suđenje pred Osnovnim sudom u Crnoj Gori bilo nepošteno jer nije saslušan ni jedan od tužitelja, bez obzira što je na pripremnom ročištu zakazano njihovo saslušanje.
-Podnosioci predstavke su diskriminisani jer eu dobili mnogo manje otpremnine nego druga grupa zaposlenih koji su kasnije raskinuli radni odnos. Oni su dovedeni u zabludu zbog koje su raskinuli radni odnos godinu ranije i pristali na prestanak radnog odnosa pod znatno gorim uslovima, vjerujući pisanim i usmenim obećanjima poslodavaca da se takva diskriminacija ne može desiti, a crnogorski sudovi su takvu diskriminaciju odlukama pravno osnažili piše u zahtjevu bivših zaposlenih u Telekomu, koje zastupaju advokati Marjan Marković i Vasilije Bošković.
U dokazni materijal uvršteni su detalji sa poslednjeg ročišta pred nadležnim sudom u Crnoj Gori.
-Na poslednjoj i najvažnijoj raspravi, održanoj 12. decembra 2008. u podgoričkom Osnovnom sudu, sudija Vera Šljivančanin je u toku ročišta obavila telefonski razgovor, u jeku sudske rasprave, nakon čega se njeno ponašanje drastično promijenilo, pa je počela da prekida svjedoka i predsjednika Sindikata Telekoma Željka Burića, koji je, uprkos svemu, imao koncentraciju da potvrdi sve navode tužitelja. Nakon tog telefonskog poziva, sudija je poništila sva prethodno donijeta rješenja o saslušanju tužitelja u svojstvu svjedoka, bez obrazloženja, što je rezultiralo negativnom presudom po tužitelje. Tada su iz Unije sindikata iozvali Vladu da preduzme jasne i efikasne mjere zbog tretmana građana zaposlenih u Crnogorskom telekomu, navodi se u predstavci.
Bivši radnici su sudu u Strazburu dostavili i dio zapisiika sa sjednice skuištine akcionara Dojče telekoma održane u Bonu 7. novembra 2008. godine, koji crnogorski sudovi nijesu koristili u parničnom postupku.
– Kada je program dobrovoljnog odlaska počeo u 2005, zaposlenima je obećano da će to biti najpovoljnija i najkorisnija ponuda za njih. Taj argument je proizveo najviše efekta kod radnika koji su dobrovoljno otišli te godine. Sadašnje otpremnine biće znatno veće, na postoji očigledna prijetnja pokretanja sudskih postupaka. Ako bismo primijenili sadašnje kriterijume na 241 zaposlenog, koliko ih je otišlo ranije, treba nam 6,26 miliona eura više za isilatu radnika. Mi smo već rezervisali dio tih sredstava, a 2,84 milio na biće dodatni troškovi u slučaju da moramo da platimo sve takse i doprinose, navodi se u zapisniku sa sjednice skupštine akcionara Telekoma.
Za bivše radnike, kako je navedeno u predstavci sudu, zapisnik je morao da bude izveden kao dokaz u parničnom postupku koji je vođen u Crnoj Gori, jer se, kako smatraju, radi o dirsktnom priznanju tužbenog zahtjeva.
Ustavni sud držao predmet u fioci preko godinu dana
Bivši radnici Telekoma tvrde da su sudovi u Crnoj Gori maksimalno odlagali donošenje odluke, uprkos tome što se radilo o sporu iz radnog odnosa.
– Tome u prilog ide činjenica da je Ustavni sud držao u fioci Ustavnu žalbu podnosioca predstavke protiv Crnogorskog telekoma od 8. februara 2010. godine do 2. juna 2011. i pored nekoliko urgencija tužilaštva. Tužitelji su pokušavali da pokažu razumijevanje sve dok na sajtu suda nijesu vidjeli da je za taj period riješeno 306 sporova, dok je njihov bio u fioci, navodi se u žalbi.
Troškove sućenja da plati tuženi
U predstavci piše da, shodno činjenici da su bivši radnici Telekoma ostali bez posla i na ulici, troškove parničnog postupka u iznosu od 150.645 eura, shodno presudi Višeg suda, treba da plati Crnogorski telekom.
