Nadzorni odbor telekomunikacionog operatera Telekom Srbija sazvao je vanrednu skupštinu akcionara za 15. septembar sa glavnom tačkom dnevnog reda koja se tiče emisije korporativnih obveznica, potvrdilli su brokeri berzanske kuće “Momentum Sekjuritiz” za Nova.rs.
Kompanija planira da izda korporativne obveznice nominalne vrijednosti 23,5 milijardi dinara (oko 200 miliona eura) odnosno 2,35 miliona korporativnih obveznica pojedinačne nominalne vrijednosti deset hiljada dinara, objavio je “Telekom Srbija” u dokumentima pripremljenim za skupštinu akcionara zakazanu za 15. septembar.
Planirana ročnost obveznica je pet godina, a kamatna stopa najviše do 3,25 odsto + tromjesečni BELIBOR. Obveznice su namenjene za kvalifikovane investitore, a emisija će se sprovesti bez objavljivanja prospekta.
Kako je navedeno u obrazloženju odluke, obveznice se izdaju “u cilju finansiranja poslovnih potreba kompanije, uključujući refinansiranje postojećih finansijskih obaveza i finansiranje unaprjeđenja poslovnih aktivnosti”.
Kao što je već objavljeno, nakon sprovedene serije preuzimanja domaćih kablovskih operatera neto dug kompanije je na kraju 2019. godine dostigao 135,5 milijardi dinara (1,15 milijardi eura).
Šta su to korporativne obveznice i zašto su stručnjaci zabrinuti?
Korporativne obveznice su hartije od vrijednosti koje izdaju kompanije, sa ciljem da prikupe novac investitora na tržištu kapitala. Ti investitori najčešće su banke i penzijski odnosno investicioni fondovi.
Vlada Srbije još početkom aprila, dok je trajao vanredno stanje, donijela uredbu kojom je pojednostavila postupak za preduzeća koja žele da izdaju korporativne obveznice kao način prikupljanja kapitala.
“Cijeli postupak trajaće 17 umjesto 77 dana. Trošak cijelog postupka će firmu koštati nešto više od 10.000 eura, umjesto više od 80.000 eura koliko je bilo do sada. Tu je riječ o objavi prospekta, prikupljanju svih dokumenata i cijelom postupku koji uključuje Beogradsku berzu, Centralni registar hartija od vrijednosti, Komisiju za hartije od vrijednosti”, objasnio je tada ministar finansija Siniša Mali.
Ubrzo je i Narodna banka Srbije proširila listu hartija od vrijednosti koje se mogu koristiti u monetarnim operacijama Centralne banke, uključivanjem hartija od vrijednosti (HoV) koje izdaju preduzeća sa odgovarajućim bonitetom. To znači da će Narodna banka moći da otkupljuje korporativne obveznice domaćih kompanija od poslovnih banaka, kao i da će te obveznice preduzeća moći da koriste kao kolateral kada uzimaju kredite.
Dio stručne javnosti odmah se zapitao zašto NBS ne kupuje hartije direktno od kompanija, a ne kroz trgovanje s bankama, dok pojedini ukazuju da već može da se pretpostavi da će se otkupljivati obveznice velikih javnih preduzeća i akcionarskih društava u kojima država ima kontrolni paket akcija.
