S velikim se zanimanjem iščekuje odluka američke Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) koja bi mogla da odredi hoće li već od naredne godine digitalna imovina otklizati u mejnstrim. Trku za dominaciju između najmoćnijih tehnoloških kompaniji i finansijskih institucija za Forbes Hrvatska analizirao je stručnjak za finansije i tehnologiju Igor Pejić, koji je nedavno objavio i knjigu o toj tematici.

Tehnološki i finansijski sektor ove su se godine još snažnije isprepletali u borbi za prevlast na finansijskom tržištu. Big Tech s lakoćom osvaja korisnike, to pokazuje i Apple koji je pokrenuvši štedne račune u samo četiri dana osigurao milijardu dolara depozita. S druge strane, centralne i komercijalne banke ne žele da budu otpisane i ubrzano uvode centralizovane digitalne valute. Iako je i sada vrlo živahan, odnos tehnoloških i finansijskih divova mogao bi da postane još žustriji.

Stručnjak za finansije i tehnologiju Igor Pejić je ove godine objavio knjigu o velikim tehnološkim kompanijama u finansijama – „Big Tech in Finance: How To Prevail In the Age of Blockchain, Digital Currencies and Web3“ – u kojoj analizira kako se tehnološke kompanije poput Gugla (Google), Amazona, Fejsbuka (Facebook) i Applea pokušavaju probiti u finansijsku industriju te kako im se ona odupire. Tek sada, sazrijevanjem tehnologije blokčejna, smatra autor, Big Tech dobijaju alate za ozbiljniji prodor u bankarstvo. U tome bi im mogla pomoći i vještačka inteligencija (AI).

„Generalno, ova konkurencija je dobrodošla, jer su oni teškaši u inovacijama koji mogu brzo skalirati nove razvoje. Budimo jasni, da nije bilo Gugla i Epla niko od nas ne bi koristio mobilno plaćanje. Da nije bilo ponude računarstva u oblaku od Amazona, Majkrosofta (Microsoft) i Gugla, ne bismo imali ovako raznolik ekosistem fintecha i neobankinga koji neprekidno izbacuje inovaciju za inovacijom. I da nije bilo Alipeja (AliPay) i Vičetpeja (WeChatPay), milioni Kineza još ne bi imali pristup finansijskom sistemu“, nabraja Pejić najuspješnije primjere tehnoloških inovacija te dobrobiti ljute konkurencije finansijašima koja je iznikla u tech svijetu.

Tehnološki divovi time nisu završili svoj upliv u finansijski svijet. Imaju ozbiljne namjere u tom još ozbiljnijem sektoru s odijelom i kravatom koji je godinama njegovao tradicionalne uzuse poslovanja prije dolaska tih disruptora u duksericama i patikama koji ne prihvataju “ne može se” kao odgovor.

Moćni izazivači

Slika bankarenja danas i prije desetak godina neuporediva je, a velike promjene događaju se iz godine u godinu. Pejić kao najveće pomake u digitalnoj ekonomiji u ovoj godini ističe i to što je Big Tech „jasno pokazao kako želi da bude više od pukog interfejsa za plaćanje i kako ima moć da izazove banke u njihovoj osnovnoj djelatnosti“. Kao primjer tih nabildovanih mišića naveo je milijardu dolara depozita koje je u samo četiri dana privukao Epl kada je pokrenuo štedni račun u SAD.

Epl pej (Apple Pay) je, dodaje, već postao glavni izvor prihoda za tehnološkog diva koji je, prema Pejićevom sudu, ove godine postigao najveći napredak u svijetu finansija. Korisnicima omogućava plaćanje u ratama, nudi štedni račun, radi na uvođenju investicionih proizvoda, a Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno je postalo prvo tržište na kojem korisnici mogu da agregiraju sve bankovne račune i transakcije s kreditnih kartica unutar Epl peja, što znači da se više ne moraju ni prijavljivati u aplikaciju svoje banke. U tom procesu, bankovni partner Epla, Goldman Saks (Goldman Sachs) sve se više gubi u pozadini.

Ni za ostale tech divove ne može se reći da puno zaostaju. Svaki od njih ima svoj pristup i uspješan je na svoj način, konstatuje Pejić. Pojašnjava kako je Amazon prvi počeo da radi na tome da ponudi više od plaćanja i okrenuo se razvoju B2B usluga.

Gugl je na glasu kao veliki investitor i važan infrastrukturni partner za banke, ali drži i snažan položaj među korisnicima zahvaljujući Gugle peju. Meta (Fejsbuk) je imala najambiciozniju inicijativu izdavanjem vlastitog novca, Libre. Ta inicijativa nije uspjela, ali Meta ima dalekovidnu strategiju za Metapej kojim nastoji da spoji upravljanje tradicionalnom i decentraliziranom finansijskom imovinom.

“Finansije više nisu rubni proizvod koji platformu čini privlačnijom, već su postale strateški prioritet za velike tehnološke kompanije”, naglašava Pejić koji je nekada savjetovao Fortune 100 kompanije, a sada radi za jednu evropsku bankarsku grupaciju.

Bankarska imperija uzvraća udarac

Među ključne događaje za digitalnu ekonomiju u ovoj godini ubraja i upoznavanje javnosti s mogućnostima generativne vještačke inteligencije lansiranjem ČetGPT-ja, kao i aktivnosti centralnih i komercijalnih banaka u uspostavljanju centralizovanih blokčejn mreža i digitalnih valuta. Njima, bankarska imperija uzvraća udarac.

U ovom trenutku verzije fiat valuta zasnovane na blokčejnu – CBDC (Digitalna valuta centralne banke), u kojima centralne banke zadržavaju kontrolu ponude novca, istražuje 130 zemalja koje predstavljaju 98 odsto svjetskog BDP-a.

U novembru je i Evropska centralna banka ušla u pripremnu fazu. Kina, koja je s projektom digitalnog juana krenula 2019. godine, u junu je s obimom transakcija od 250 miliona dolara desetorostruko nadmašila rezultat koji je ostvarila u istom razdoblju prošle godine.

U SAD komercijalne banke izdaju novac na blokčejnu. Pejić, koji je prije šest godina izdao knjigu Blokčejn Vavilon, izdvojio je primjer Džej Pi Morgan Čejsa (JP Morgan Chase) i njegove digitalne valute JPM koina koji se po novom može programirati kako bi se transakcije autonomno pokretale. Nema uzmicanja, prekaljeni bankarski svijet neće tek tako dopustiti da im digitalni novčići skliznu kroz prste.

Hod po ivici

Bankarska zajednica prepoznaje priliku kada je vidi, prepoznaje ona i prijetnju koju silno želi da drži blizu. Godinama već finansijske institucije govore o prijateljskom odnosu prema fintechu i uspješnim rezultatima saradnje s tom hibridnom tvorevinom koja preobražava način na koji novac teče i kako se njime upravlja. Međutim, uz blagonaklonost prema napretku, valja primijetiti kako „hod po ivici“ s novim tehnologijama osim uzbudljive budućnosti nosi i rizike.

„Problem je u tome što ulazimo u doba u kojem se učinci višestrukih revolucionarnih tehnologija kao što su blokčejn i vještačka inteligencija u isto vrijeme odvijaju, a u jednom trenutku će se čak i spojiti. To će duboko poremetiti bankarstvo, a ni banke ni regulatori nisu spremni za to. Ono što je posebno opasno jeste da, iako tehnološki divovi već imaju ključnu poziciju u našem finansijskom sistemu, regulisani su mnogo blaže nego banke. Takođe, budući da oni predstavljaju dominantne platforme, oni su vratari koji bi mogli – a ponekad to već i čine – blokirati konkurente. To sprječava efikasno tržište i generiše sistemski rizik“, objašnjava naš sagovornik.

Sigurnosni rizik povećava i težnja najvećih tehnoloških kompanija da stvore superaplikacije, o takvim namjerama za društvenu mrežu X Ilon Mask (Elon Musk) govori bez uvijanja, a on nije jedini. „Što je aplikacija složenija, to je teže održati je sigurnom. Sa svakom funkcionalnošću imate više mogućih ulaznih tačaka za potencijalne hakere“, kaže Pejić. Dodaje i kako je širokom upotrebom superaplikacija hakerima još veća meta, posebno ako se uzme u obzir kako su finansijski podaci najvrijednija vrsta podataka.

Superaplikacije su superuspješne u Kini i velikim djelovima Azije, ali ne bi trebalo da tako lako osvoje Evropu i Ameriku. Osim što imaju visoko konkurentna i raznolika digitalna tržišta, evropski i američki regulatori smatraju se čuvarima slobodnog tržišta i rade na suzbijanju svake centralizacije, argumentuje takav stav Pejić.

Iskoraci decentralizacije

Decentralizacija finansijskog sistema, međutim, neprestano napreduje. Decentralizovana sredstva postaju sve prihvatljivija, dok napredni koncepti sazrijevaju i pronalaze korisne primjene u stvarnom životu, tvrdi Pejić. Ipak, dodaje, za svaki korak napred koji decentralizovane blokčejn mreže čine, centralizovane mreže čine dva koraka. Godine koje dolaze biće, kako navodi, obilježene još jednim centralizovanim trendom – tokenizacijom materijalne imovine poput nekretnina, akcija i sirovina.

Propast FTX-a i detalji prevare Sema Benkmena-Frida (Sam Bankman-Fried) koji su izašli na vidjelo tokom suđenja, kao da kriptoimovini više ne čine nažao, kao da su lanjski snijeg.

„FTX debakl je zadao kratkoročni udarac cijenama kriptovaluta, što nije ništa iznenađujuće s obzirom na to da se ovdje radi o propasti jedne od najvećih svjetskih kriptoberzi. Ipak, neuspjeh FTX-a nije imao nikakve veze s tehnologijom, već s kriminalnim ponašanjem i nedostatkom nadzora. Ne postoji ništa inherentno rizično u kriptoimovini“, ispričao je za Forbes Hrvatska Pejić.

Napomenuo je kako Koinbejs (Coinbase) ima isti poslovni model kao FTX, ali ima sjedište u SAD i budući da je listiran na berzi, puno je transparentniji. To je, smatra, obećavajući model i institucionalni ulagači koji se za razliku od malih ulagača nisu povukli, to razumijeju. Uprkos tome što postoji uzoran model, Pejić se nada kako će slom FTX-a podstaći snažniju regulaciju kriptotržišta. Vodeći se primjerom evropske regulative MiCa (eng. Markets in Crypto Assets), uvjeren je kako će američki zakonodavci i regulatori izdavati jasne smjernice, ali istovremeno održati tržište što je moguće otvorenijim.

Mejnstrim digitalna imovina

Nalazimo se pred potencijalno velikim obrtom što se tiče kriptoimovine. Ključnu polugu povući će uskoro SEC koji bi sljedećih nedelja trebalo da odluči hoće li dati zeleno svjetlo Blek rokovom (Black Rock) spot ETF-u.

„Ako se dogodi, kao što očekujem da hoće, sljedeće godine će digitalna imovina stvarno postati mejnstrim širom svijeta. Doći će do talasa nove likvidnosti institucionalnih ulagača. Mnoge banke i velike institucije dodijeliće dio imovine upravljanju kriptovalutama. A banke širom svijeta klijentima će omogućiti kupovinu kriptovaluta“, predviđa Pejić ističući kako Revolut ili Komercbank (Commerzbank) u Evropi već koriste jasnoću koju je donijela regulativa o tržištima kriptoimovine MiCA.

U svakom slučaju, iduće godine tehnološki divovi nastaviće da izazivaju tradicionalne banke. Neposredno će im u tome pomoći i vještačka inteligencija jer će se, kako to predviđa naš sagovornik, kompanije koje spore usvajaju tu tehnologiju boriti za opstanak i bilježiće pad tržišnog udjela.

Na širem ekonomskom nivou, to znači da će doći do dalje koncentracije tržišne moći u tehnološkom sektoru. Ako pogledate vodeća preduzeća u trci oko vještačke inteligencije, nimalo ne iznenađuje da ćete pronaći imena poput Alfabeta (Alphabet) ili Majkrosofta. Iako javnost možda nije primijetila, oni već godinama rade na AI tehnologiji. I posjeduju ogromne količine podataka. To će dodatno učvrstiti njihovu poziciju na vrhu globalne ekonomije, naglašava Pejić.

Tehnološki divovi, prema njegovim očekivanjima, nastaviće da se horizontalno šire nudeći više usluga poput štednje i kredita, ali će rasti i vertikalno preuzimajući sve više zadataka koji su uvijek bili u nadležnosti banaka. „S Epl pej lejter (Apple Pay Later), tehnološki div je već počeo interno da ocjenjuje rizike koristeći svoju stručnost u vezi s vještačkom inteligencijom i veliku količinu podataka iz Eplovog ekosistema. Očekujte više toga u sljedećoj godini“, poručio je stručnjak za finansije i tehnologiju.

Sigurno je kako će prijateljstvo i rat između dva sektora ispisati još brojna poglavlja o kojim će jednoga dana možda pisati školski udžbenici kao o događajima koji su promijenili svet.

Nikolina Oršulić, Forbes Hrvatska

Izvor: forbes.vijesti.me