Odbojnost javnosti prema kriptovalutama karakteristična je za svaku novu tehnologiju, ali kao država treba da iskoristimo benefite i prihodima od njihovog uvođenja u legalne tokove unaprijedimo našu ekonomiju i svrstamo se u red najrazvijenijih država, kazao je za Dan analitičar kriptotržišta Novak Svrkota.
-Primjer toga je, priča o uvođenju električne energije, odnosno javne rasvjete, građani su tada_ govorili šta će nam ona, to je potrebno samo nemoralnim ljudima, jer normalni ljudi idu na spavanje čim padne mrak. Tako i sada, strah od nepoznatog prati kriptotržište, a medijski prostor okupiraju vijesti o lošim stvarima, kao i u bilo kojoj drugoj oblasti navodi Svrkota.
Prema njegovim riječima, sva priča o lošim uticajima bila je plasirana uoči izbora, što govori da je služila za neke političke obračune.
-Usvajanjem takvog zakona svrstali bismo se u poziciju najrazvijenijih zemalja. Tehnologija ide uvijek ispred zakonodavstva, a Crna Gora treba da jasno odluči šta želi, da reguliše ovo tržište, ili jednostavno da odustane. Ovako, sada je to tržište u sivoj zoni i ljudi koji trguju na tom tržištu ne podliježu nikakvim kaznama ističe Svrkota.
On kaže i da država neregulacijom propušta potencijalno veliki profit od naplate poreza na kapitalnu dobit.
-Kada se reguliše, možemo očekivati veliki broj startapova, ato bi se odrazilo na čitavu privredu. Nekoliko zemalja su već postale “kripto frendli” destinacije, poput Dubaija, Singapura i Hong Konga, zato mi kao ma l a zemlja treba da budemo fleksibilni i pratimo trendove i iskoristimo benefite. Samo nedavna konferencija koja je održanauCrnoj Gori dovelajenekoliko hiljada ljudi iz tog svijeta, što znači da bi mogla doprinijeti razvoju turizma, a i razvoju finansijskog sektora kaže Svrkota.
On navodi i da trgovanje kriptovalutama nije nelegalno, nego se trguje preko platformi koje su registrovane negdje drugdje, pa nemamo uvid u kretanje tih sredstava.
-Ako želimo da privučemo kapital i ljude iz čitavog svijeta, treba da nudimo minimalne poreske stope, ali bi to na velike količine značilo mnogo za našu malu ekonomiju. Tako funkcionišu svi poreski rajevi. Irska recimo ima nula odsto poreza na kriptoprofit, ali sve velike kompanije poput Gugla ili Epla registrovane su u Irskoj i otvorile su sjedišta i stotine hiljada visokoplatežnih poslova i stvorile ekonomski bum za tu zemlju. Zato treba da učimo iz već uspješnih primjera poručuje Svrkota.
Svrkota ističe i da kriptotržište funkcioniše kao i svako drugo, rizici su jednaki kao i oni naregularnim svjetskim berzama, i niko ne može da garantuje uspjeh.
-Čak i najveće kompanije mogu da propa d nu i li su u nekom trenutku propadale. Sve zavisi od prilagođavanja tržištu, nekada je Nokija imala monopol na tržištu mobilnih telefona, a danas je nema. Za ulaganje na kriptoberzu je neophodna edukacija, određeni kapital, postavljanje pravila. Ljudi su ovdje najčešće žrtve prevara koje obećavaju veliku i sigurnu zara du, sa malim ulaganjima. Svi žele da postanu milioneri za kratak period, ali je za to mala vjerovatnoća zaključuje Svrkota.
Brojni altkoini su napravljeni da bi se tvorci obogatili
Svrkota kaže i da je na tržištu sada dosta valuta, ali da će samo one najotpornije preživjeti, te da je većina altkoina napravljena kako bi se njihovi tvorci obogatili.
-Najbolji savjet za investicije je držati se najvećih kapitalizacija, poput bitkoina, koji nema ni početak ni kraj. Zato je veoma upitna budućnost mnogih kriptovaluta navodi Svrkota.
Ističe i da je fama koja se digla oko “kriptokralja” Do Kvona koji je u zatvoru u Crnoj Gori, plod brojnih dezinformacija.
-Sumnja se da je opljačkao 40 milijardi, ali to je plod dezinformacija. Vrijednost valuta koje je on kreirao je bila 40 milijardi, ali one su se urušile, i ne znači da je stvarno bilo uloženo toliko novca smatra Svrkota.
Dan
