Na pragu smo ljetnje sezone. Sve najave ukazuju da će ona biti rekordna, ali je upitan dolazak gostiju iz Rusije, odnosno sa tržišta koje je godinama bilo među najdominantnijim u našoj državi. Uvođenjem sankcija, ukidanjem direktnih avio linija ali i zamrzavanjem imovine za desetine ruskih državljanima, Crna Gora je napravila otklon od ovog tržišta, ali koliki će on tačno biti znaće se tek na kraju sezone.
Takođe, uskoro će biti poznato da li će Crna Gora imati posljedica zbog zamrzavanja imovine ruskim državljanima bez odluke suda. Ova inicijativa je pred Ustavnim sudom.
Međutim, i pored problema sa ruskim tržištem, Crnu Goru, sve su prilike, očekuje veoma dobra sezona. Ono što je loše, jeste činjenica da je naša država i dalje zavisna od turizma.
“Mi smo 30 godina gradili priču da naša ekonomija treba da se zasniva na turizmu. Radilo se bez strategije i bez razvoja odgovarajuće infrastrukture uz značajnu devastaciju prostora na primoriju. Bojim se da će ta devastacija i trka za brzim profitom u većoj mjeri zahvatiti i sjever. Ne postoji ni jedna razvijena zemlja kojoj su turizam i poljoprivreda glavne grane. Ono što ohrabruje je sve veći razvoj IT sektor. Država tu treba da se potrudi da stvori efikasan i ohrabrujući administrativno pravni okvir kako bi taj razvoj bio što brži. Pogotovu je potrebno regulisati nove oblasti poput blokčejna i kriptovaluta kako bi se privukle nove kompanije”, izričit je analitičar Novak Svrkota.
Kada je u pitanju distanca koju je naša država napravila od ruskog tržišta, Svrkota odgovara:
“Možda imamo manje turista sa teritorije Rusije, ali se veliki broj ljudi doselio i iz Rusije i iz Ukrajine i privremeno živi i radi u Crnoj Gori. To je svakako značajan podsticaj za našu ekonomiju, rekao bih mnogo veći nego što su bili samo turisti iz tog regiona. Vidimo samo šta se desilo sa cijenama nekretnina i zakupa istih upravo zbog tih migracija”, objašnjava on.
Na pitanje da li odluka Crne Gore o zamrzavanju imovine za nekoliko desetina ruskih državljana može dodatno narušiti ionako poljuljane odnose između ove dvije države, Svrkota odgovara da je riječ o malom broju ljudi.
“Veoma je mali broj ljudi koji su pogođeni tim mjerama, nekoliko desetina, što je beznačajno u odnosu na broj njihovih sunarodnika koji su izabrali Crnu Goru za stalan ili privremeni boravak. To najbolje govori da se ti ljudi osjećaju dobrodošlim u našoj zemlji i da te odluke koje smo donijeli, a koje su vezane prije svega za spoljnu politiku koja se usklađuje sa onom EU nisu imali značajnije negativne efekte”, ističe Svrkota za TV Adria.
Prema riječima Svrkote, to što je došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, ne mora nužno da znači i veći broj gostiju iz regiona.
“Mislim da ono što je bila politika bivše vladajuće većine gdje su se tražili domaći izdajnici i spoljašnji neprijatelji iz pojedinih zemlaja u regionu je korišćena više za homogenizaciju biračkog tijela nego što je imala realnih uticaja na odnos domaćih ugostitelja prema gostima iz bilo koje zemlje. U poslovnom svijetu takve podjele su smiješne, jedino je bitan profit tako da mislim da ni odlazak takve politike u prošlost neće imati neke značajne pozitivne efekte. Po svim najavama ovo će biti rekordna sezona ako se budu posmatrali apsolutni iznosi. Međutim niko ne želi da u tu računicu uračuna i efekte inflacije koja je suštinski veća od rasta prihoda u procentima. Ono na šta treba da budemo spremni su naredne sezone koje mogu biti upitne, zbog krize likvidnosti i recesije koja nam predstoji. Ljudi će imati jednostavno manje novca za potrošnju što će se odraziti na sve sektore, a pogotovu na neesencijalne potrebe kao što su putovanja i sektor turizma”, zaključio je Svrkota.
Adria TV
