Svijet se i dalje nije oporavio od korone, bar ekonomski i sporiji rast iz ove godine zadržat će se i u 2025. a ni situacija ne ide u svemu na bolje, kažu analitičari.

Svjetsku privredu je u 2024. godini obilježio spor globalni ekonomski rast uz sve veće političke podjele, izuzetan skok vrijednosti zlata i bitcoina praćen padom cijena nafte, kao i pobjeda Donalda Trumpa na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama koja bi mogla dovesti do povratka ere protekcionizma i trgovinskog rata s Kinom.

Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojoj aktualnoj prognozi očekuje da će globalni ekonomski rast usporiti sa 3,3% u 2023. na po 3,2% u 2024. i 2025. godini.

Za pet godina, globalni rast bi trebao iznositi 3,1%, što prema tvrdnjama MMF predstavlja osrednji učinak u poređenju s prosjekom prije pandemije virusa korona.

Privredni rast razvijenih ekonomija ubrzat će sa 1,7% u 2023. na po 1,8% u 2024. i 2025. godini, istaknula je vašingtonska organizacija.

De-globalizacija sve realnija opasnost za svijet

Globalnu ekonomiju i dalje ugrožava fragmentacija i nastavak podjela na suprotstavljene blokove, a na opasnost ovog trenda nekoliko su puta upozoravali direktorica MMF Kristalina Georgieva i šef Svjetske banke Ajay Banga.

Rat u Ukrajini je ušao u treću godinu i nadalje je značajno uticao na tokove svjetske ekonomije, ali nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država povećava se vjerojatnost postizanja dogovora koji bi doveo do obustave sukoba.

Sankcije zapadnih zemalja protiv Rusije su se pojačale i Moskva je bila primorana boriti se s padom državnih prihoda od nafte i plina koji je tokom godine uzdrmao kurs rublja.

Centralna Banka Rusije (BR) reagirala je podizanjem referentne kamatne stope na 21%, a ruska privreda za sada je uspjela djelimično prilagoditi se uslovima sankcija uprkos relativno visokoj inflaciji.

Njemačkoj bolje tek u 2027.

Evropska centralna banka je u junu započela ciklus smanjenja kamata, tako da je kamatna stopa na depozite sa četiri% postepeno smanjivana za po 25 baznih poena da bi u decembru nakon četiri smanjenja pala na tri%. Kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja u eurozoni na kraju 2024. iznosi 3,15%, a kamata na graničnu kreditnu liniju 3,4%.

Inflacija u eurozoni postepeno je pala sa januarskih 2,8% na 1,7% u septembru, ali je nakon toga počela ponovo rasti da bi u novembru iznosila 2,2%.

Evropska centralna banka očekuje privredni rast eurozone u 2024. za 0,7% i ubrzanje na 1,1% u 2025. i na 1,4% u 2026.

Njemačka i Francuska, dvije najveće privrede eurozone, nisu uspjele pokrenuti evropsku ekonomiju, prije svega zbog problema u sektoru proizvodnje i političke nestabilnosti.

Bundesbanka je u svojoj decembarskoj prognozi saopćila da će privredni rast Njemačke u ovoj godini ponovo biti negativan i iznositi minus 0,2%.

Prema aktualnoj prognozi, njemačka privreda sljedeće godine porast će za skromnih 0,2% i blago ubrzati na 0,8% u 2026. i na 0,9% u 2027.

Njemačka ekonomija ne bori se samo s upornim ekonomskim preprekama, već i sa strukturnim problemima, saopštio je tom prilikom predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel.

Kako se navodi, njemačka industrija je izvozno orijentirana i pod pritiskom da se prilagodi promjenama kao što su veće cijene energenata, prijelaz na karbonski neutralnu ekonomiju ili starenje populacije.

Pored toga, njemačke kompanije sve se više suočavaju s protekcionističkim tendencijama i rastućom konkurencijom iz zemalja u razvoju na globalnim tržištima, a Kina je zauzela značajan tržišni udio u sektorima kao što su automobilska i kemijska industrija, kao i mašinstvo, koji su posebno važni za njemačku industriju. Francuska je imala godinu ispunjenu političkim nesigurnostima, pošto je predsjednik Emmanuel Macron neočekivano raspisao prijevremene parlamentarne izbore za kraj juna i početak kako bi riješio krizu u zemlji, ali je umjesto toga produbio.

Pobjednički Novi narodni front (NPF) nije od Macrona dobio povjerenje za sastavljanje vlade, a nova francuska vlada koja je obećala drastične rezove u budžetu kako bi smanjila deficit, pala je nakon samo tri mjeseca.

Američka centralna banka FED je u septembru prvi put nakon 14 mjeseci smanjila referentnu kamatnu stopu i to za značajnih 50 baznih poena, da bi nastavila ciklus snižavanja u novembru i decembru, kada su kamate smanjene za po 25 baznih poena i sada se kreću u rasponu od 4,25 do 4,5%.

Kina i kad je usporena raste oko 5%

Kina, koja je dugo godina bila glavni motor svjetske ekonomije, zabilježila je jednu od manje uspješnih godina zbog slabijeg rasta domaće potražnje i krize u sektoru nekretnina, ali Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da će kineska privreda u 2024. godini zabilježiti rast od 4,8%.
Indija će, prema mišljenju MMF-a, ove godine zabilježiti izuzetan ekonomski rast od 7% i nastaviti sličnim tempom i u narednom periodu.

Cijene zlata su u oktobru porasle na novi istorijski maksimum od 2.790 dolara pošto su investitori i centralne banke mnogih zemalja tražile sigurno utočište za kapital u vremenima ekonomskih i političkih previranja.

Vrijednost zlata pala je tek u novembru nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama i snažnog rasta dolara.

Mjere koje najavljuje Trump mogu povećati inflaciju, ali i usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa, što bi zlato učinilo manje privlačnim za ulaganje.

Ekonomisti uglavnom vjeruju u negativnu korelaciju cijena zlata i kretanja kamatnih stopa, odnosno da cijene zlata rastu kada su kamatne stope niže i obrnuto.

Godina bitcoina

Proteklu godinu možemo nazvati godinom bitcoina. Početkom 2024., najveće investicijske banke dobile su pravo kreirati fondove za trgovinu na berzi (ETF) s bitcoinom kao osnovnom valutom. U martu je vrijednost bitcoina, potaknuta ovim dešavanjima, porasla na više od 70.000 dolara.

Novi snažan impuls rasta uslijedio je nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama. Vijest o Trumpovom trijumfu, koji se u kampanji predstavljao kao veliki pristalica industrije kriptovaluta, podigla je vrijednost bitcoina najprije na 90.000 dolara, a kasnije i na novi historijski maksimum od 108.268 dolara.

Analitičari uglavnom očekuju da će politika novoizabranog predsjednika SAD dovesti do daljeg rasta vrijednosti bitcoina u 2025.

Nafta viška, pa pada cijena

U protekloj godini zabilježen je globalni pad cijena energenata i sirovina, kao i cijena poljoprivrednih proizvoda.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) je u svom decembarskom mjesečnom izvještaju saopćila da će ponuda nafte na svjetskom tržištu u 2025. premašiti potražnju za 1,4 miliona barela dnevno (bpd) ako naftni kartel OPEC poveća proizvodnju od aprila.

Kako se navodi, suficit na tržištu nastat će u 2025. čak i u slučaju da zemlje kartela OPEC nastave s dobrovoljnim ograničenjima proizvodnje nafte, i on će iznositi 950.000 barela dnevno, prenosi Reuters.

Suficit na tržištu prvenstveno će biti posljedica slabije potražnje za naftom u Kini i postepenog prelaska na tehnologije koje su ekološki prihvatljivije u odnosu na fosilna goriva, što također uzrokuje stagnaciju ili čak pad cijena ovog energenta.

Ko će platiti zelenu tranziciju siromašnih

Klimatski samit COP29 održan je od 11. do 22. novembra u azerbejdžanskoj prijestolnici Bakuu, a na ovom okupljanju usvojen je plan financiranja po kojem razvijene zemlje trebaju izdvojiti 300 milijardi dolara godišnje do 2035. za borbu protiv klimatskih promjena i pomoć zemljama u razvoju koje su najviše pogođene ovim promjenama.

Zemlje u razvoju navele su da je takav cilj nedovoljan i zahtijevale najmanje 500 milijardi dolara godišnje, a kritičari su upozorili da u završnom dogovoru ne postoji mehanizam obaveznog doprinosa Kine i drugih ekonomija u usponu.

U konačnom tekstu navedeno je da će financiranje za klimu dolaziti i iz javnih i iz privatnih izvora te ohrabruje dobrovoljne priloge zemalja u razvoju, uključujući Kinu i zemlje Bliskog istoka.

Multilateralne razvojne banke, uključujući Svjetsku banku i Evropsku investicijsku banku, obećale su da će povećati kreditiranje u vezi s klimom na 120 milijardi dolara godišnje za zemlje s niskim i srednjim prihodima, dok je Azijska razvojna banka najavila 7,2 milijarde dolara dodatnih ulaganja i program adaptacije vrijedan 3,5 milijardi dolara.

Udio električnih vozila (EV) na svjetskim cestama raste znatno sporijim tempom nego što su očekivali proizvođači.

Najveći proizvođači EV, poput Tesle, bili su primorani nekoliko puta smanjivati cijene svojih proizvoda kako bi zainteresirali kupce u žestokoj konkurenciji, ali ove stimulacije nisu dale željeni rezultat.

Cijena litija pala je za skoro 20% od početka 2024. godine i još nema naznaka da će se ova situacija uskoro preokrenuti.

Razvoj umjetne inteligencije (AI) postao je jedan od ključnih trendova 2024. godine, a neki autori ističu da nova tehnologija pretvara naučnu fantastiku u naučnu činjenicu.

Razvoj AI: Paralelna video stvarnost

Kalifornijska kompanija OpenAI je u februaru predstavila novi i potencijalno revolucionarni alat Sora koji pretvara tekst u video-snimke, a u decembru je omogućila korisnicima da mu pristupe i kreiraju vlastite snimke.

„Sora je u stanju generirati složene scene s više likova, specifičnim tipovima pokreta i točnim detaljima subjekta i pozadine. Model razumije ne samo što je korisnik tražio, već shvaća i kako stvari postoje u fizičkom svijetu“, navodi se na web-stranici OpenAI.

Princip je sasvim jednostavan za korisnike, koji samo trebaju napisati „scenario“ (tzv. prompt) i pustiti Soru da radi, tako da tehnologija može zamijeniti neke manje kvalitetne animatore, ali i pomoći prilikom snimanja filma.

Lista nedavnih dostignuća AI je impresivna, kao i njihove praktične primjene. Umjetna inteligencija koristi se za analizu genetskih stanja, poboljšanje zdravstvene zaštite, stvaranje efikasnosti proizvodnje i još mnogo toga.

Komitet za Nobelovu nagradu prepoznao je značaj umjetne inteligencije kada je dodijelio Nobelovu nagradu za fiziku Johnu Hopfieldu i Geoffreyju Hintonu „za temeljna otkrića i pronalaske koji omogućavaju mašinsko učenje pomoću umjetnih neuronskih mreža“.

Nema sumnje da umjetna inteligencija predstavlja ogroman potencijal za čovječanstvo i da će razvoj ove tehnologije uskoro utjecati na živote sve većeg broja ljudi na planeti.

Ova tehnologija zahtijeva veliku količinu energije, što je dodatno potaknulo interesovanje kompanija za nuklearnim elektranama.

(Tanjug)