Investitori širom svijeta su uplašeni, indeksi na berzama ponovo su svakodnevno u crvenom, a cjiena nafte koja se počela oporavljati, po drugi put je krenula u minus. Ovo su vijesti na koje smo samo na kratko zaboravili i iste smo čitali u februaru, neposredno prije proglašenja pandemije virusa korona. Nemoguće je onda ne zapitati se šalju li nam svjetske berze znak o dolasku drugog talasa virusa i nove ekonomske krize!?
Na najvećoj svetskoj berzi na Vol Stritu, nakon tri dana snažnog rasta, indeksi Dau Džouns i S&P 500 pali su jer rastu strahovi ulagača zbog snažnog rasta broja zaraženih korona virusom u najmanje šest saveznih država SAD. Raste i broj nezaposlenih u SAD, a američki berzanski indeksi gotovo da su svakodnevno u minusu za barem jedan odsto.
Na azijskim berzama i jutros se trguje oprezno, što tamošnji mediji tumače rečenicom da su splasnule nade investitora u oporavak privrede. Ulagače brinu i vijesti iz Kine gdje je zbog nove pojave korona virusa otkazano više od hiljadu letova, zatvoreni su neki dijelovi Pekinga, kao i škole.
“Vraća se zabrinutost u vezi sa zdravstvenom situacijom, pa je splasnuo optimizam u vezi sa privrednim oporavkom”, rekao je Jozef Sroka, direktor u kompaniji NovaPoint.
U firmama Mitsubishi i Morgan Stanley Securities kažu da su ulagači vjerovali u oporavak u periodu od jula do septembra, ali da sada malo vjeruju u takav scenario.
Zbog pandemije korona virusa, svjetske berze su sredinom marta pale na istorijski najniže nivoe. Indeksi, koji mjere vrijednost akcija, gubili su tada veoma brzo i više od 25 odsto vrijednosti. Ipak, zahvaljujući velikim fiskalnim i monetarnim podsticajnim mjerama vlasti širom svijeta, nadoknadile su veliki dio prethodnih gubitaka i indeksi su se vratili na približne nivoe od ranije.
“Praktično, u vrijeme kada je virus vladao širom svijeta, indeksi su brzo padali. Kada je virus počeo da jenjava, berze su krenule na gore. Indeksi su se tako vratili na približne nivoe od prije krize. Međutim, taj rast nije bio baziran na realnim pokazateljima poslovanja privrede, već na očekivanjima da će se privreda brzo oporaviti, i to na vrlo optimističnim očekivanjima. Sada su se pojavili strahovi da oporavak privrede ipak neće ići tako brzo i onda su indeksi nešto pali. Ali za ovakva vremena to nije veliki pad jer iznosi od tri do pet odsto”, kaže za “Blic Biznis” Branislav Jorgić vlasnik istoimene brokerske kuće.
Treba, kako kaže, imati u vidu da stanje na berzama anticipira buduće događaje u privredi.
“Svakako se radi o vrlo turbulentnim vremenima i indeksi će ići dole-gore u zavisnosti od informacija oko razvoja pandemije. Realno je očekivati da indeksi padaju ili rastu od pet do 10 odsto u narednom periodu, a sve u zavisnosti od informacija u vezi sa razvojem virusa”, navodi Jorgić.
Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić objašnjava da su oscilacije normalne kada je teško predvidjeti šta će se desiti.
“Cijene akcije na berzama moraju da ukalkulišu sve mogućnosti, pa tako i rizik. Moraju da budu oprezni, postoji strah i na berzi se to osjeća. Zato indeksi idu gore-dolje i to je očekivano u ovakvom trenutku kada niko ne može sa sigurnošću da tvrdi šta će dalje biti”, kaže Grubišić.
S tim je saglasan i njegov kolega i ekonomista Mališa Đukić koji ističe i da je vrlo važno u kom vremenskom periodu se posmatra pad indeksa, jer ako je u kratkom vremenskom periodu to možda i nije reprezentativno, osim ukoliko su veoma oštri padovi.
“Neizvjesno je u kom smjeru će pandemija u zdravstvenom smislu da se kreće, ali ta neizvjesnost, predviđanja i očekivanja već su sastavni dio formiranih cijena na berzama. Cijene se zasnivaju na očekivanjima, i ako postoji bojazan to je već reflektovano u cijenama akcija. Ako usljed povoljnih vijesti očekivanja u pogledu u kretanja zaraze splasnu, to se odmah reflektuje i na cijene na berzama i na indekse”, objašnjava Đukić.
