Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle sedmice porasle, nakon nekoliko nedjelja uzastopnog pada, jer su ulagače ohrabrili solidni makroekonomski podaci iz najvećih svjetskih privreda.
Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones ojačao 0,8 posto, na 14.922 boda, dok je S&P 500 porastao 1,4 posto, na 1.655 bodova, a Nasdaq indeks 2 posto, na 3.660 bodova, prenosi Seebiz.
Rast cijena dionica podstakli su bolji nego što se očekivalo makroekonomski podaci iz američke privrede.
Prema izvještaju Instituta za menadžere nabavke, ISM indeks uslužnog sektora porastao je u avgustu na najviši nivo od 2005., dok je indeks industrijske aktivnosti dosegnuo najviši nivo od juna 2011. godine.
S nestrpljenjem očekivani podaci s tržišta rada pokazali su, pak, da je u avgustu u SAD-u broj zaposlenih porastao za 169.000, 11.000 manje nego što se očekivalo, dok je stopa nezaposlenosti skliznula sa 7,4 na 7,3 posto, najniži nivo u četiri i po godine.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Američka privreda stabilno raste, u Kini je zaustavljeno usporavanje rasta, dok je Evropska unija izašla iz recesije.
Međutim, na tržištima vlada nesigurnost jer ulagači nisu sigurni da se američka privreda oporavlja dovoljno brzo da mu smanjenje Fedovih podsticajnih monetarnih mjera ne bi naštetilo.
Čelnici američke centralne banke, koji će zasjedati polovinom ovoga mjeseca, poručili su u niz navrata da bi programe kupovine državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara, mogli smanjiti, ako se situacija u ekonomiji poboljša.
Većina analitičara, 13 od 19, u anketi Reutersa smatra da će američka centralna banka u septembru smanjiti podsticajne mjere.
Ti programi tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike godinama su podržavali rast cijena dionica, pa se ulagači plaše da bi smanjenjem tih programa tržište izgubilo veliku podršku.
Nesigurnost ulagača posljedica je i sirijske krize. Po svemu sudeći, predsjednik Barack Obama imaće podršku američkog Kongresa o ograničenom vojnom napadu na Siriju kako bi se kaznio tamošnji predsjednik Bashar al-Assad zbog napada hemijskim oružjem na stanovništvo. No, Rusija se oštro protivi, dok većina evropskih lidera nije zauzela jasan stav.
Američki Kongres trebao bi početi raditi 9. septembra, pa bi se tada ili koji dan kasnije mogla donijeta odluka o napadu na Siriju.
I na evropskim su burzama cijene dionica prošle sedmice porasle. Londonski FTSE ojačao je 2,1 posto, na 6.547 bodova, a za toliko je porastao i frankfurtski DAX, dosegnuvši 8.275 bodova. Pariški CAC skočio je, pak, 2,9 posto, na 4.049 bodova.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks prošloga tjedna skočio 3,5 posto, na 13.860 bodova.
