Rat u Ukrajini dodatno je opteretio ekonomije u razvoju posebno one koje su se borile sa posljedicama inflacije još od proglašenja pandemije koronavirusa.
Svjetska banka upozorila je vlade zemalja koje su u dugovima od 10 posto i više od ukupnog bruto društvenog proizvoda s kraja 2019. godine, da bi se mogli naći u situaciji gdje se bore za ekonomsku potporu.
Povećana inflacija koja je trenutno viša od ranijih projekcija za ovaj period a koja je nastala zbog šoka na tržištu nastalog kao rezultat visokih cijena nafte, smanjit će manevarski prostor za monetarno popuštanje. To znači da će se stanovništvo suočiti sa smanjenim finansijskim kapacitetom svojih vlada ali kombinacija fiskalnih, finansijskih i trgovinskih reformi mogla bi umanjiti rizike, obnoviti rast i time smanjiti siromaštvo, prenosi The Guardian.
Svjetska banka objavila je prošlog mjeseca nekoliko mogućnosti odgovora na krizu u vezi sa cijenom hrane u svijetu.
Ukrainians will need support through remittances. Waiving remittance fees could save Ukrainians $1B/year & be an effective complement to scaling up aid to the country. → https://t.co/4c4ozwvHCI pic.twitter.com/WTfxUGdBNg
— World Bank (@WorldBank) April 5, 2022
Pozvali su se na naučene lekcije iz 2007. i 2008. godine kada je globalna kriza u opskrbi hrane također bila rezultat suša i visokih cijena nafte. Kada države koje su veliki proizvođači hrane ograniče izvoz iz zabrinutosti o domaćoj opskrbi hranom, cijene se dižu što vezano za posljedicu ima nižu uhranjenosti stanovništva a posebno djece.Navode primjer otvorenosti ekonomija i održavanju saradnje uprkos restrikcijama koje su bile na snazi na početku pandemije koronavirusa i smatraju kako bi takvo ponašanje u trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi svjetska trgovina trebalo poslužiti kao vodilja za smanjenje krize.
Preporuke Svjetske banke su:
ostaviti trgovinu otvorenom,
podržati konzumente i ranjive kategofije kroz programe socijalnog zbrinjavanja,
podržati poljoprivrednike ukidajući uvozne barijere, promoviranjem korištenja efikasnih gnojiva,
raditi na transformiranju trenutnih opskrba hranom kako bi sistem funkcionisao bez obzira na krize u svijetu.
Faktor događaja u Ukrajini dolazi povrh već postojećih rizika u regionu koji se prostire od Kine do Papua Nove Gvineje i dom je za 2.1 milijardu ljudi. Očekivani rast za Kinu koja u regionalnoj proizvodnji učestvuje a 86 posto je prema projekciji 5 posto za 2022. godinu za skoro pola posto manje od projekcija rasta iz oktobra 2021. godine.
Izvještaj Svjetske banke o tom području bavi se procjenama 23 države u razvoju bez država razvijenog svijeta poput Australije, Novog Zelanda, Singapura ili Japana.
Čak i prije rata u Ukrajini, Peking je pokušavao ublažiti mjere šoka koje je ekonomija pretrpjela pandemijom i sada pokušava da se nosi sa ranjivostima koje ima posebno u sektoru prodaje nekretnina.
Izvor: Biznis.ba / Klix.ba