Svjetska banka upozorila je zemlje u razvoju da bi visoki troškovi zaduživanja mogli dramatično da utiču na to da podstaknu trenutno spor ekonomski rast.
Upozorenje dolazi nakon što je prodaja međunarodnih obveznica vlada na tržištima u razvoju dostigla rekord od 47 milijardi dolara u januaru.
Zamjenik šefa Svjetske banke Ajhan Kose poručio je pojedinim državama da se, kada je riječ o pozajmljivanju, “sve dramatično promijenilo i da njihove privrede moraju da rastu mnogo brže”.
I Crna Gora se svake godine zadužuje na međunarodnom tržištu, kako bi servisirala glomazni javni sektor i vraćala ranije kredite. Javni dug, prema posljednjim podacima, iznosi 4,1 milijardu evra, odnosno 70,77 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
– Da imam hipoteku sa kamatom od 10 odsto, bio bih zabrinut, poručio je on, dodajući i da bi se moglo ispostaviti kako je brži rast nedostižan.
Podaci koje je objavio Institut za međunarodne finansije pokazuju da je nivo svjetskog duga dostigao novi rekord od 313 biliona dolara u 2023. godini. Pored toga, odnos duga prema BDP-u, koji ukazuje na sposobnost zemlje da vrati dugove, u zemljama u razvoju takođe je ponovo drastično porastao, što povlači nove pritiske na takve ekonomije.
Svjetska banka je nedavno upozorila da je globalna ekonomija tokom 2020-2024 postigla najslabiji učinak u pola decenije u posljednjih 30 godina, čak i ako bude izbjegnuta recesija.
Očekuje se da će u 2024. svjetski rast usporiti treću godinu zaredom na 2,4 odsto, da će ubrzati na na 2,7 odsto u 2025, što je ipak i dalje znatno ispod prosjeka od 3,1 odsto iz 2010-ih.
(Izvor: B92)
