Svjetska banka upozorila je u utorak da je globalna ekonomija suočena s rizikom od zastrašujuće “stagflacije”, s tim da ova kombinacija visoke inflacije i niskog rasta neke zemlje vodi u recesiju.
“Rat u Ukrajini, blokade u Kini, poremećaji lanca snabdijevanja i rizik od stagflacije koče rast. Za mnoge zemlje recesiju će biti teško izbjeći”, rekao je predsjednik Svjetske banke David Malpass.
U ažuriranom izvještaju Global Economic Prospects, Svjetska banka smanjila je prognozu globalnog rasta ove godine na 2,9%, što je pad u odnosu na prognozu od 4,1% koju je objavila u januaru.
Svjetska banka je saopštila da se većina smanjenja pripisuje ruskoj invaziji na Ukrajinu, što nije uzela u obzir u svojoj prethodnoj prognozi. Banka je saopštila i kako sljedeće godine očekuje “u suštini nikakav oporavak”, predviđajući samo 3% rasta u svijetu 2023. godine.
Izvještaj je ukazao na postojanost visokih cijena energije i hrane — u kombinaciji s višim kamatnim stopama centralnih banaka širom svijeta koji će voditi lošijim izgledima za globalnu ekonomiju.
“Globalni izgledi suočeni su sa značajnim negativnim rizicima, uključujući intenziviranje geopolitičkih napetosti, produženo razdoblje stagflacije koje podsjeća na 1970-e, finansijski stres uzrokovan rastućim troškovima i pogoršanje nesigurnosti u cijenama hrane”, stoji u izvještaju .
U Sjedinjenim Državama Svjetska banka je smanjila izglede rasta za 2022. na 2,6% s 3,8% koliko je očekivala u svojoj januarskoj prognozi.
Iako smanjenje ocjene ne podrazumijeva recesiju, kompanije s Wall Streeta već su primile na znanje recesijska upozorenja s tržišta.
No, izvještaj Svjetske banke naglašava činjenicu da zabrinutost u vezi sa recesijom nije jedinstven fenomen za SAD.
Poziv vladama da “spriječe najgore posljedice”
Svjetska banka pozvala je vlade da “ublaže udarac” rastućih cijena energije i hrane, olakšaju finansijska opterećenja proširenjem otplate dugova i ublaže uticaj tekuće pandemije povećanjem vakcinisanja u zemljama s niskim dohotkom.
Svjetska banka je naglasila da centralne banke poput Federalnih rezervi takođe imaju veliku ulogu.
Fed, Bank of England i Bank of Canada su među glavnim centralnim bankama koje podižu troškove kratkoročnog zaduživanja kako bi ublažile potražnju što bi moglo osnažiti kompanije da podignu cijene.
“Jasno korištenje okvira monetarne politike i zaštita nezavisnosti centralnih banaka mogu učinkovito stabilizovati inflacijska očekivanja i smanjiti količinu pooštravanja politike koja je potrebna za postizanje željenih učinaka na inflaciju”, rekao je Ayhan Kose, direktor svijeta Grupa za izglede banke.
Izvor: YahooFinance/Bankar.me
