Svjetska banka ostala je verna svojim konzervativnim procjenama ekonomskih kretanja pa je u januarskom izvještaju „Globalni ekonomski izgledi“.
Tako je kod Crne Gore Svjetska banka je ocijenila u junu prošle godine pad od 5,6 odsto, a prema ovom izvještaju on je čak 14,9 odsto.
Ipak, u najvećoj razvojnoj instituciji na svijetu smatraju da će ove godine prosječan rast na Zapadnom Balkanu iznositi 3,5 odsto.
Iznadprojsečan rast prognozira se za one zemlje koje su imale dubok pad u 2020. prije svega, turističkim zemljama Crnoj Gori 6,1 odsto i Albaniji 5,1 odsto.
Zanimljivo je da se ne očekuje da nijedna od šest zemalja regiona ZB neće u 2021. godini nadoknaditi izgubljeno u 2020. što znači da se oporavak očekuje tek sljedeće godine (za Crnu Goru ni tad).
Ispod prosjeka je Bosna i Hercegovina sa rastom od 2,8 odsto, mada i ispodprosječnim padom u 2020. godini dok je na nivou prosjeka S. Makedonija sa 3,6 odsto.
Procjena rasta Zapadnog Balkana od 3,5 odsto u ovoj godini zasniva se na pretpostavci da će pandemija kovida 19 biti stavljena pod kontrolu, a poverenje potrošača i biznisa vraćeno.
Čeka nas oporavak sa puno rizika 2
Takođe, očekuje se da region ima koristi od EU Ekonomskog i investicionog plana odakle će se finansirati određeni projekti.
S druge strane, region, kao i ostatak svijeta, je imao značajne pakete pomoći privredi i stanovništvu tokom prošle godine što znači veće fiskalne rizike i manje raspoloživih sredstava za dalju pomoć.
Većina prognoza Svjetske banke odnosi se na region Evropa i Centralna Azija (ECA, u koji nisu uključene zapadnoevropske zemlje). U ovom regionu od kovida se razboljelo 9,5 miliona ljudi po čemu (oboljeli po stanovniku) je drugi u svetu iza Latinske Amerike.
Procjenjuje se da je pandemija gurnula još 2,2 miliona ljudi u ECA regionu palo na preživljavanje sa manje od 3,2 dolara dnevno, a neke ankete pokazuju da se domaćinstva u Centralnoj Aziji bore da obezbijede dovoljno hrane.
Pandemija još nije pobijeđena
Kaže se da je petina ekonomija zbog pandemije i ekonomske krize izgubila pet ili više godina ekonomskog rasta po stanovniku u 2020. godini.
I mada je, kako se navodi u analizi, većina zemalja imala brze i obimne mjere pomoći ipak, pozivajući se na studiju MOR-a, Svjetska banka procjenjuje gubitak radnih sati u prva tri tromjesečja prošle godine jednaka čak 106 miliona radnih mjesta.
Procjene su i dalje na staklenim nogama prije svega jer pandemija još nije pobijeđena i tek treba vidjeti kako će biti sprovedena vakcinacija.
Ukoliko bi zdravstvena kriza i zabrane putovanja potrajali BDP, posebno u turističkim zemljama bi mogao biti znatno slabiji od očekivanog.
Izvor: Bif.rs, Bankar
