Svjetska banka (SB) u kontinuitetu je preporučivala Centralnoj banci (CBCG) da brzo riješi situaciju u ranjivim bankama, odnosno da najhitnije uvede stečaj sa punom primjenom svih relevantnih crnogorskih zakona.To je odgovoreno iz te međunarodne finansijske institucije nezavisnom poslaniku Aleksandru Damjanoviću.
On je prošle sedmice uputio dopis čelnicima Svjetske banke (SB) u kojem je tražio povratne informacije u vezi činjenice da je, kako je istakao Damjanović, kancelarija SB zadužena za Crnu Goru imala visoku toleranciju problematičnog ponašanja CBCG, što je dovelo do nove krize u bankarskom sektoru.
Dvije ranjive banke u crnogorskom bankarskom sektoru su Atlas i IBM banka u stečaju u kojima je CBCG 7. decembra naprije uvela prinudnu upravu i moratorijum na sva plaćanja, izuzev plata, penzija i socijalnih davanja. Nakon toga je CBCG, kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, 4. janaura ove godine uvela stečaj u IBM banci, dok je za Atlas banku, uprkos stavu SB, predložila samo dokapitalizaciju u iznosu od 22 miliona eura. I dok SB zahtijeva hitno rješenje, postupak dokapitalizacije Atlas banke može trajati mjesecima. Pismo Damjanoviću je uputila regionalna direktorica SB za Zapadni Balkan Linda van Gelder. Damjanović je “Vijestima” kazao da je SB, prema njegovim informacijama sa sadržajem njegovog pisma i odgovorom SB, upoznala ministra finansija Darka Radunovića i Žugića.
“Što se tiče ranjivosti banaka naš kontinuirani savjet CBCG je bio da preduzme radnje usmjerene na održavanju stabilnosti finansijskog sektora kao glavnog cilja i brzo rješavanje ranjivih banaka uz puno poštovanje svih relevantnih zakona i propisa Crne Gore”, navodi se u pismu.
Vlada Crne Gore pregovara sa SB o novoj garanciji za potrebe finansiranje budžeta (PBG 2 program), a za dio ispunjenja tih obaveza je zadužena i CBCG koja je svojim (ne)činjenjem dovela u pitanje taj aranžmam. To je indirektno potvrdio i Radunović u intervjuu “Vijestima” prije nekoliko dana kada je kazao da pregovori sa SB nijesu dovedeni u pitanje, ali su “otežani zbog rješavanja krize u Atlas i IBM banci”. Iz SB su poručili Radunoviću krajem decembra da “ne treba spašavati pojedinačne banke, već da treba voditi računa o cijelom bankarskom sektoru”.
Van Gelder u dopisu Damjanoviću je objasnila da su ciljevi programa PBG u Crnoj Gori da podrži aktivnosti u cilju osiguranja makroekonomske održivosti i otpornosti finansijskog sektora, i da taj program, između ostalog, uključuje niz politika i institucionalnih aktivnosti koje su crnogorske vlasti utvrdile kao potrebne za postizanje tih ciljeva i koje je SB smatrala ključnim da bi se postigli rezultati u okviru PBG programa.
“Svjetska banka procjenjuje i prati adekvatnosti aranžmana koje državne vlasti sprovode u okviru odgovornosti države kroz PBG program i razmatra napredak i potvrđuje rezultate implementacije prethodnih akcija. Mada je SB sprema da podrži državne institucije da olakšaju primjenu prethodnih akcija, nije uključena u njihovu primjenu i ne diktira nikakvu specifičnu metodologiju. Odluka o modalitetima primjene prethodnih akcija je u potpunosti odgovornost relevantnih državnih institucija”, navodi se u pismu.
Žugić i njegovi saradnici su prekjuče u parlamentu izjavili da se “cjelokupan proces u Atlas i IBM banci u stečaju odvija u saradnji sa SB i da CBCG ne radi ništa samostalno”.
Tvrde i da je vrhovna monetarna institucija ispunila 80 odsto svojih mjera za koje je zadužena u okviru PBG programa, a da će ostatak ispuniti do maja.
Žugić je izavio da bi neko zbog situacije u Atlas i IBM banci u stečaju trebalo da odgovara, te da smatra da on nije odgovoran.
Centralna banka je u svojim saopštenjima nakon sastanaka sa predstavnicima Svjetske banke prošle godine uvijek navodila da je bankarski sistem stabilan i da imaju podršku SB.
Koje sve banke tužilaštvo istražuje zbog pranja novca?
Damjanović je vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću uputio dopis u kome je tražio informacije o tome da li je tužilaštvo proširilo istragu koju sprovodi u predmetu Atlas banka, odnosno, da li su istragom obuhvaćene i druge banke koje posluju na teritoriji Crne Gore, kao i da li se tim povom obavljaju izviđajne radnje.
Tužilaštvo je u vezi Atlas banke i njenog servisa e-komerc prvo imalo istragu zbog sumnji u utaju poreza, pa je kasnije kvalifakcije promijenilo u pranje novca. Centralna banka je takođe kontrolisala e-komerc, ali nije navela sumnje u pranje novca. Knežević je negirajući da njegova banka učestvuje u pranju novca kazao da to rade neke druge banke u Crnoj Gori.
Vijesti
