Nestašice koje pogađaju tržišta prirodnog gasa i električne energije, od Velike Britanije do Kine, dešavaju se upravo u trenutku kada se potražnja oporavlja od pandemije, piše Bloomberg.
Ipak, planeta se decenijama suočava s nestabilnim tržištima energije i smanjenjem ponude. Ono što je sada drugačije je to što se najbogatije ekonomije također podvrgavaju jednom od najambicioznijih remonta svojih elektroenergetskih sistema od početka električnog doba – bez lakog načina za skladištenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Prelazak na čistiju energiju osmišljen je kako bi te sisteme učinio otpornijim, a ne manje otpornim. Ali za stvarnu promjenu bit će potrebne decenije, tokom kojih će se svijet i dalje oslanjati na fosilna goriva, čak i sad dok veliki proizvođači drastično mijenjaju svoje strategije proizvodnje.
– To je poruka upozorenja o tome koliko će energetska tranzicija biti složena – rekao je Daniel Yergin, jedan od vodećih svjetskih energetskih analitičara i autor knjige “Nova karta: energija, klima i sukob naroda”.
Velika Britanija i Evropa oslanjaju se na vrlo različitu mješavinu izvora energije. Ugalj je drastično smanjen i u mnogim slučajevima zamijenjen gasom koji je čistiji. Ipak, zbog rastuće globalne potražnje ove godine zalihe plina su postale manje. U isto vrijeme, dva druga izvora energije – vjetar i voda – imali su neuobičajeno nisku snagu, zahvaljujući neočekivano manjim brzinama vjetra i niskim padavinama u područjima uključujući Norvešku.
Drugim riječima, napeto globalno tržište plina pokrenulo je rekordan skok cijena električne energije u Evropi, a tranzicija ga je pojačala.
Čak i kada solarne i vjetroelektrane postanu sve brojnije i jeftinije, mnogi dijelovi svijeta će decenijama i dalje ovisiti o prirodnom plinu i drugim fosilnim gorivima kao rezervi. Pa ipak, interes investitora i kompanija za njihovu proizvodnju opada.
– To je dobar recept za nestabilnost – napisao je Nikos Tsafos iz Centra za strateške i međunarodne studije u nedavnoj analizi.
Sve se to događa u vrijeme kada se predviđa da će se potrošnja energije povećati do 60 posto do 2050., prema BloombergNEF-u, dok svijet postepeno ukida fosilna goriva i prelazi na automobile, peći i sisteme grijanja koji rade na električnu energiju.
Nagli porast potražnje za električnom energijom u kombinaciji s nestabilnošću cijena goriva znači da bi svijet mogao biti u nestabilnom stanju nekoliko decenija.
U SAD-u su terminski ugovori za prirodni plin ove godine već više nego udvostručeni, prije najveće potražnje koja dolazi sa zimskim hladnoćama. S obzirom da se 40 posto električne energije u zemlji sada proizvodi sagorijevanjem plina, te veće cijene neizbježno će povećati račune za struju i grijanje.
Kineska industrijska proizvodnja smanjena je u septembru prvi put nakon 19 mjeseci, što ukazuje na to da su visoki troškovi energije postali najveći šok koji je pogodio ekonomiju od početka pandemije.
Kineska vlada sada obećava da će stabilizirati situaciju većim uvozom uglja i ukapljenog prirodnog plina. To stavlja Kinu u direktnu konkurenciju Evropi, prijeteći da će “izgladnjeti” kontinent na gorivu i pogoršati krizu.
Bit će neizbježna borba oko dostupnih količina za izvoz, zbog čega su neke zemlje u razvoju poput Indije i Pakistana zabrinute da se ne mogu takmičiti.
Izvor: Biznis.ba
