Sjedinjene Američke Države i Evropska unija razmatraju uvođenje brzih novih sankcija Iranu nakon njegovog vazdušnog napada na Izrael proteklog vikenda.

Izraelski ratni kabinet se sastao treći dan zaredom kako bi razmotrio odgovor na iranski napad, izveden u odmazdi za izraelski udar na iranski konzulat u Damasku 1. aprila, usred porasta međunarodnog pritiska na Izrael da izbjegne korake koji bi doveli do regionalnog sukoba.

Američka ministarka finansija Dženet Jelen juče je upozorila da SAD namjeravaju da uvedu nove sankcije Iranu narednih dana i da bi te akcije mogle obuhvatiti smanjenje kapaciteta Irana da izvozi naftu, prenio je Rojters.

“Sve opcije za ometanje finansiranje terorizma Irana i dalje su na stolu”, rekla je Jelen na konferenciji za novinare na marginama sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Vašingtonu.

Ona je upozorila da akcije Irana mogu izazvati globalne ekonomske posljedice.

“Od napada ovog vikenda do napada Huta u Crvenom moru, akcije Irana ugrožavaju stabilnost regiona i mogu izazvati ekonomsko prelivanje”.

Rojters piše da politički pritisak da kazni Iran stvara veliki problem za američku administraciju: kako da u budućnosti odvrati takve napade a da ne pojača tenzije u regionu, poveća cijene nafte ili naljuti Kinu, glavnog kupca iranske nafte.

Analitičari smatraju da je stoga malo vjerovatno da će Vašington uvesti dramatične sankcije na izvoz iranske nafte, koji je žila kucavica njegove ekonomije.

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok je rekla da nekoliko članica EU razmatra proširenje sankcija Iranu, možda u roku od nekoliko dana. Šef diplomatije EU Žozep Borel je sinoć saopštio da će diplomatska služba bloka početi da radi na predlogu za proširenje sankcija Teheranu.

Pošto su visoki izraelski zvaničnici obećali odgovor na iranske napade dronovima i raketama, države koje žele da izbjegnu opasnu eskalaciju sve više govore o novim međunarodnim sankcijama.

Sankcije bi mogle biti proširene tako da obuhvate one koji su uključeni u iransku proizvodnju dronova koji su korišćeni u napadu za vikend, a takođe ih Rusija uveliko koristi protiv Ukrajine, piše “Gardijan”.

Analitičari smatraju da je malo vjerovatno da će Vašington značajno suzbiti iranski izvoz nafte, da ne bi izazvao porast cijena i naljutio Kinu

Šef izraelske vojske Herci Halevi rekao je u ponedjeljak da Izrael razmatra naredne korake ali da će odgovoriti na iranski udar, dok je portparol vojske Danijel Hagari rekao da će Izrael odgovoriti “u vrijeme koje mi izaberemo”.

Međutim, izraelski analitičari sugerišu da što duže Izrael odlaže odgovor, to će on vjerovatno biti manje značajan.

Iranski napad, pokrenut tokom noći sa subote na nedjelju, dogodio se kada se Izrael već borio na dva fronta, protiv Hamasa u Gazi i oko libanske granice sa iranskim saveznikom Hezbolahom.

Pod snažnim međunarodnim pritiskom zbog velikog broja poginulih civila u Gazi, gdje je više od 85 odsto stanovništva raseljeno, a agencije upozoravaju na glad, iranski udari – tokom kojih je oborena većina projektila i dronova – označili su najgori scenario u međunarodnim naporima da se zaustavi širenje rata, navodi “Gardijan”.

Iran se trudio da objasni da su napadi bili ograničeni i opravdan odgovor na izraelski napad na konzulat u kojem su poginula dva generala, i u jučerašnjem telefonskom razgovoru predsjednika Ebrahima Raisija sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kremlj je saopštio da je Raisi rekao Putinu da Iran ne želi eskalaciju.

Putin je juče pozvao sve strane na Bliskom istoku da se uzdrže od akcije koja bi izazvala šire sukobljavanje sa, kako je upozorio, katastofalnim posljedicama za region. Putin gaji puno tješnje odnose sa Islamskom Republikom otkad je pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022.

Izraelski analitičari sugerišu da što duže Izrael odlaže odgovor, to će on vjerovatno biti manje značajan

Komentarišući izglede za kazne, njemačka šefica diplomatije je kazala da je primijetila da je jedan broj igrača na evropskom nivou rekao da će ponovo razmotriti proširenje postojećeg režima sankcija EU protiv Irana koji je usmjeren na proizvodnju dronova.

“Nadam se da sada konačno možemo preduzeti taj korak zajedno kao EU”, rekla je Berbok juče u Berlinu.

Neposredno nakon što je Iran izveo napad, republikanci u Predstavničkom domu američkog Kongresa su optužili predsjednika Džoa Bajdena da nije uspio da sprovede postojeće mjere i najavili da će ove sedmice predložiti niz zakona za pooštravanje sankcija Teheranu.

Vašington mjesecima tvrdi da mu je jedan od glavnih ciljeva da spriječi da sukob u Gazi preraste u širi regionalni rat, a ključni cilj je da drži Teheran po strani.

Predstavnički dom je kasno u ponedjeljak velikom većinom usvojio zakon nazvan Zakon o sankcijama za energetiku Iran-Kina, koji bi proširio sankcije protiv Irana zahtijevajući godišnje izvještaje radi utvrđivanja da li su kineske finansijske institucije učestvovale u transakcijama s iranskom naftom. On bi zabranio američkim finansijskim institucijama otvaranje računa za bilo koje kineske subjekte koji se bave tim poslovima.

Neizvjesno je kako će zakon proći u Senatu, koji kontrolišu demokrate, koje paze da ne izazovu rast cijena nafte.

Erdogan: Vlast Izraela jedini krivac

Turski predsjednik Tajip Erdogan izjavio je da su izraelski premijer Benjamin Netanjahu i izraelsko rukovodstvo jedini krivci za eskalaciju tenzija na Bliskom istoku.

“Izrael pokušava da izazove regionalni sukob, i njegov napad na iransku ambasadu u Damasku bila je kap koja je prelila čašu”, rekao je turski lider juče u Ankari nakon sastanka vlade.

On je dodao da su novi regionalni sukobi mogući sve dok traju “okrutnost i genocid” u Gazi i pozvao sve strane da djeluju zdravorazumski. On je takođe kritikovao Zapad zato što je osudio udare Irana, ali ne i izraelski napad na iransku ambasadu.

Izvor: Vijesti.me