Švedska se vraća tradicionalnim obrazovnim metodama s naglaskom na štampane knjige, čitanje i vježbanje pisanja i smanjuje upotrebu tableta i digitalnih alata, piše AP.
Ovaj korak dolazi nakon što su političari i stručnjaci izrazili zabrinutost da je prekomjerna digitalizacija, uključujući uvođenje tableta u predškolske ustanove, dovela do opadanja osnovnih vještina učenika.
Švedska ministarka prosvjete Lotta Edholm, koja je u vladi desnog centra preuzela dužnost prije 11 mjeseci, izjavila je da učenicima treba više udžbenika i da su štampane knjige važne za njihovu edukaciju. Ministarka je prošlog mjeseca objavila da vlast želi da poništi odluku Nacionalne agencije za obrazovanje da digitalni uređaji postanu obavezni u predškolskim ustanovama. Planiraju da idu korak dalje i potpuno prekinu digitalno učenje za djecu mlađu od šest godina, navelo je ministarstvo.
Pad čitalačkih sposobnosti
Iako švedski učenici postižu nadprosječne rezultate u čitanju, ocjena međunarodnog istraživanja čitalačkih sposobnosti PIRLS (“Progress in International Reading Literacy Study”) kod švedskih osnovaca u četvrtom razredu pokazala pad između 2016. i 2021. godine.
Oni su u 2021. godini postizali prosječno 544 boda što je pad u odnosu na prosjek od 555 bodova iz 2016. godine. Međutim, Švedska je ipak zauzela sedmo mjesto na svijetu, dijeleći ga s Tajvanom, po ukupnom rezultatu testa.
UNESCO uputio hitan poziv
Stručnjaci za obrazovanje ističu da su neki problemi s učenjem mogli nastati zbog mjera uvedenih tokom pandemije korona virusa kao i zbog povećanja broja učenika imigranata kojima švedski nije materinji jezik, ali ističu i da prekomjerno korištenje uređaja s ekranima tokom školskih časova može uzrokovati zaostajanje mladih u osnovnim predmetima.
“Postoje jasni naučni dokazi da digitalni alati ometaju, a ne poboljšavaju učenje učenika”, saopštio je cijenjeni Karolinska Institut prošlog mjeseca komentarišući dotadašnju nacionalnu obrazovnu strategiju koja je naglasak stavljala na digitalizaciju nastave.
“Institut vjeruje da treba vratiti fokus na sticanje znanja putem štampanih udžbenika i stručnosti nastavnika, umjesto iz uglavnom besplatnih digitalnih izvora koji nisu provjereni”, rekli su iz Instituta.
UNESCO je takođe uputio “hitan poziv za prikladnu upotrebu tehnologije u obrazovanju”. U izvještaju podstiču zemlje da ubrzaju internet veze u školama, ali istovremeno upozoravaju da tehnologiju u obrazovanju treba implementirati tako da nikada ne zamijeni nastavu uživo pod vođstvom nastavnika.
Informatička pismenost učenika
Online nastava je tema velikih rasprava širom Evrope i zapadnih zemalja uopšte. Poljska je nedavno pokrenula program koji finansira vlada putem kojeg će svaki učenik dobiti laptop, počevši od četvrtog razreda, u nadi da će zemlja biti tehnološki konkurentnija. U Americi su mnoge javne škole pokupovale laptope za svoje učenike novcem koji je država isplatila kao pomoć u vrijeme koronakrize, ali su mnoge veoma oprezne budući da puno učenika nema adekvatan pristup internetu u svojim kućama pa se jako pazi da zbog toga ne ostanu bez pristupa jednakom kvalitetu nastave koju imaju svi ostali.
S druge strane, u Njemačkoj učenici mogu završiti svoje školovanje bez ikakvog oblika obavezne digitalne nastave. Neki roditelji ondje brinu da njihova djeca neće moći da konkurišu na tržištu rada s tehnički bolje obučenom djecom iz drugih zemalja.
Sascha Lobo, njemački publicist i konsultant koji se fokusira na internet, u nedavnom razgovoru za ZDF se snažno založio za hitnu digitalizaciju nastave jer misli da će njemački učenici u suprotnom zaostati za evropskim kolegama.
“Ako ne uspijemo da digitalizujemo školstvo i naučimo kako digitalizacija funkcioniše, nećemo biti prosperitetna zemlja za 20 godina”, rekao je Lobo.
Investicija više od 100 miliona eura
Kako bi izašli na kraj s padom u čitalačkim sposobnostima, švedske vlasti najavljuju da će ove godine investirati oko 60 miliona eura za kupovinu knjiga koje će raspodijeliti po školskim bibliotekama te još 42 miliona eura u sljedeće dvije godine za brži povratak klasičnih udžbenika u škole.
Nisu, doduše, svi tamošnji stručnjaci uvjereni da je švedski povratak tradicionalnom pristupu isključivo u najboljem interesu učenika. Kritikovanje učinaka tehnologije “popularan je potez kod konzervativnih političara”, rekao je Neil Selwyn, profesor pedagogije na Univerzitetu Monash u Melburnu, Australija.
“To je lukav način signaliziranja predanosti tradicionalnim vrijednostima. Švedska vlada ima valjani argument kad kaže da nema dokaza da tehnologija poboljšava učenje, ali mislim da je to zato što nema dokaza o tome što tehnologija uopšte može učiniti. Tehnologija je samo jedan dio zaista složene mreže faktora u procesu obrazovanja”, dodao je Selwyn.
Telegram.hr
