Švedska centralna banka ili Riksbank prva je među razvijenim ekonomijama koja je uvela negativne kamatne stope tokom krize i sada će biti prva koja će povećati te stope u naredna dva mjeseca.
Odluka banke prkosi preovlađujućem trendu u razvijenim ekonomijama, koje se vraćaju monetarnoj politici poznatoj kao kvantitativno ublažavanje, pri čemu centralna banka kupuje unaprijed određene količine državnih obveznica ili druge finansijske imovine kako bi direktno ušla u ekonomiju.
Velika Britanija, Njemačka i Italija su na ivici recesije, dok je Švedska u drugom kvartalu 2019. zabilježila negativni rast od -0,1%. Za razliku od Njemačke i Velike Britanije, usporavanje Švedske bilo je praćeno značajnim naletom nezaposlenosti.
U decembru 2018. Riksbank je povisila kamatnu stopu prvi put nakon sedam godina i banka je odlučna da zadrži ekonomiju na istom tragu uprkos pogoršanju osnova, ukazujući na jaku inflaciju blizu cilja od 2%.
