Iz Hrvatske narodne banke i od hrvatskih organa vlasti u posljednje tri godine stizale su brojne poruke o koristima koje donosi uvođenje eura i ulazak u eurozonu, ali naučnici sa zagrebačkog ekonomskog fakulteta ovih dana su upozorili na skoro milijardu eura troška o kojem guverner i ministar finansija znakovito ćute.
Radi se o novcu koji je poslovnim bankama isplatila Hrvatska narodna banka zbog visokih kamatnih stopa koje diktira Evropska centralna banka (ECB).
Marin Levaj i Viktor Viljevac s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu objavili su analizu kojom razmatraju jesu li visoke kamatne stope ECB-a doprinijele obaranju inflacije u Hrvatskoj.
U sklopu te analize osvrnuli su se i na iznos koji je Hrvatska narodna banka (HNB) isplatila domaćim poslovnim bankama na depozite koje su te banke držale u centralnoj banci. Prema njihovoj procjeni, radi se o “otprilike 960 miliona eura” na nivou 2023. i 2024. godine.
“Ovi kamatni rashodi direktna su posljedica pristupanja eurozoni, odnosno prepuštanja vođenja monetarne politike ECB-u, te su se mogli izbjeći ili barem značajno umanjiti da HNB i dalje kontroliše stopu obavezne rezerve”, smatraju Levaj i Viljevac.
Svojim pristupanjem eurozoni Hrvatska je kontrolu nad monetarnom politikom prepustila ECB-u čije je sjedište u Frankfurtu.Ta je banka u borbu s inflacijom u eurozoni sredinom 2022. godine krenula oštrim podizanjem referentnih kamatnih stopa.
To bi, prema ekonomskoj teoriji, trebalo dovesti do monetarne kontrakcije, usporavanja privrednog rasta, rasta nezaposlenosti, snižavanja plata i posljedično obuzdavanja (rasta) cijena. Levaj i Viljevac su u svojoj analizi došli do zaključka kako je “doprinos porasta kamatnih stopa u Hrvatskoj procesu dezinflacije bio vrlo ograničen”. Drugim riječima, monetarna politika ECB-a nije mnogo doprinijela smirivanju inflacije u Hrvatskoj.
Kako se među kamatnim stopama koje propisuje ECB nalazi i ona kojom se obračunavaju kamate na depozite koje poslovne banke drže kod centralnih banaka, njen visok nivo tokom borbe s inflacijom podstakao je banke upravo na plasiranje raspoloživog novca u depozite kod centralnih banaka. U Hrvatskoj je to u 2023. godini rezultiralo isplatama iz HNB-a od blizu 480 miliona eura.
Rekordan profit banaka
Zahvaljujući tome domaće su banke ostvarile rekordan profit. On je u 2023. godini bio 92 posto viši nego godinu prije i iznosio je 1,36 milijardi eura. Autori analize s Ekonomskog fakulteta podsjećaju i kako je “gotovo 90 posto” banaka koje posluju u Hrvatskoj u inostranom vlasništvu.
Levaj i Viljevac u svom radu dodaju kako bi HNB vlastitom monetarnom politikom imala efikasniji uticaj na inflaciju u Hrvatskoj.
“Povećanje obavezne rezerve ne bi samo smanjilo HNB-ova plaćanja kamata poslovnim bankama nego bi se tom mjerom mogla postići snažnija monetarna kontrakcija od one koju je u Hrvatskoj postigla monetarna politika ECB-a”, objašnjavaju oni. “Time se takođe baca sumnja na zaključak da Hrvatskoj odgovara zajednička monetarna politika i da joj nije potreban monetarni suverenitet”, dodaju oni.
Iz hrvatske monetarne i fiskalne, ali i političke vrhuške su u protekle tri godine redovno stizale poruke o tome kako je korist koju ćemo imati od uvođenja eura veća od gubitaka koje dobijamo odricanjem od vlastite monetarne politike. Najčešće se isticala eliminacija valutnog rizika za hrvatske građane i kompanije – iako je upravo HNB dvije decenije vodila deviznu politiku čvrste ruke zahvaljujući kojoj je kurs tek blago oscilirao unutar raspona od oko 7,3 do 7,7 kuna za euro. Uz to, uvođenje eura je trebalo donijeti niže troškove zaduživanja te jačanje otpornosti privrede na šokove i finansijske krize.
Glasno ćutanje političke elite
Analiza Marina Levaja i Viktora Viljevca u prvi plan gura jedan dodatni ozbiljan trošak koji se u diskusiji o uvođenju eura dosad nije spominjao. U akademskim rukavicama dvojac s Ekonomskog fakulteta proziva hrvatsku političku i monetarnu vlast za ćutanje oko ovog troška.
Levaj i Viljevac pišu kako je “zainteresovanost nosilaca fiskalne politike da se bave ovom temom, ali i nosilaca monetarne politike da ovu ukupnu tematiku javno analiziraju i komentarišu niska”.
ECB-ova politika monetane kontrakcije, čini se, jeste donijela rezultate u eurozoni. Radi snižavanja stope inflacije i ta je centralna banka konačno u junu prošle godine počela polako smanjivati referentne kamatne stope. No posljednje objave makroekonomskih podataka stavile su ECB u poziciju da promisli o usporavanju tempa kojim snižava stope. To znači da će se povišene stope u odnosu na dugogodišnje prosjeke još neko vrijeme zadržati, a zahvaljujući tome će i dalje profitirati poslovne banke, prenosi Seebiz.
