Ovu će godinu po svemu sudeći obilježiti uvođenje poreza na slatko, s obzirom da mnoge zemlje razmatraju uvođenje nameta na zaslađenu hranu i piće u borbi protiv gojaznosti. Indija, Filipini i Indonezija mogle bi uvesti takav porez, a razmatra se nejgovo uvođenje i u Velikoj Britaniji. Skandinavske zemlje već su imale takve poreze, s različitim uspjehom.
Prije četiri godine uvele su ga i Francuska te Mađarska, a slijedio ih je i Meksiko 2014. godine. Kelly Brownell, dekanica fakulteta u Sjevernoj Karolini, rekla je za Reuters kako je Meksiko sa svojom odredbom potkopao proizvođače sokova. “Činjenica da su proizvođači sokova na gubitku u Meksiku je prilično zapanjujuća”, rekla je Brownell.
Coca Cola i Pepsi, kompanije koje dominiraju tržištem bezalkoholnih pića koje vrijedi 870 milijardi dolara godišnje, odbili su da komentarišu situaciju sa porezima na slatko.
Odredba o porezu na slatko je u Meksiku implementirana početkom 2014. kao odgovor na činjenicu da su Meksikanci jedna od najdebljih nacija na svijetu. Otkako je uveden porez, konzumenti su u prosjeku kupovali šest posto manje sokova mjesečno. Zabilježen je i rast od četiri posto na kupovini neoporezivih pića, na primjer vode. Istraživanje Evropske unije iz 2014. pokazalo je da je nemoguće empirijski dokazati povezanost između poreza i zdravlja stanovništva.
Poslovni.hr
