Njemačka ekonomija ne uspijeva se oporaviti – već drugu godinu zaredom je u recesiji. Njemačka postaje sve manje atraktivna kao poslovna destinacija, a mnogi su bacili oko na određene njemačke kompanije. Situacija je loša, a prognoze su sumorne. U srijedu je njemačka vlada saopštila da u 2024. godini očekuje još jednu godinu recesije. Ministar ekonomije Robert Habek izjavio je da će bruto domaći proizvod (BDP) pasti za 0,2 odsto. Prošle, 2023. godine, već je zabilježen pad od 0,3 odst, piše Seebiz.
Dvije godine uzastopne recesije dogodile su se samo jednom u poslijeratnoj istoriji, i to 2002. i 2003. godine.
„Od 2018. njemačka ekonomija više nije značajno rasla”, priznao je Habek.
Dan ranije, predsjednik njemačke centralne banke (Bundesbank) Joahim Nagel takođe je izrazio pesimizam. Riječ je o vjerovatnoj recesiji, a ne rastu, rekao je. Indeks poslovne klime minhenskog instituta Ifo pokazao je loše rezultate: „Njemačka ekonomija je pod sve većim pritiskom“, izjavio je predsjednik Klemens Fuest za agenciju AFP.
U izjavi za Reuters, Kristof Svonke iz DZ banke nazvao je Njemačku „novim problematičnim djetetom eurozone” u ovom kontekstu.
Trenutno poslovno okruženje u Njemačkoj nije privlačno, kompanije planiraju preseljenje ili postaju sve interesantnije za strana ulaganja. Mnogi traže finansijsku pomoć iz inostranstva.
Primjera radi, Njemačka željeznica Deutsche Bahn (DB) planira prodati svoju logističku kompaniju Schenker. Nadzorni odbor je već odobrio prodaju profitabilne logističke kompanije-kćerke danskoj kompaniji DSV za 14 milijardi eura. To je veliki priliv novca za njemačku državnu kompaniju koja se suočava sa gubicima.
Takođe, Commerzbank, koju je njemačka vlada spasila tokom ekonomske krize i još uvijek posjeduje oko 12 posto akcija banke, našla se u fokusu talijanske Unicredit banke, koja je ušla u suvlasništvo u septembru i planira potpuno preuzimanje. Evropska centralna banka, koja bi morala da odobri ovu akviziciju, već je dala načelnu saglasnost, prenosi Reuters iz insajderskih izvora.
Hemijski gigant BASF planira uložiti 10 milijardi eura u izgradnju postrojenja u Kini.
Techem, energetska kompanija srednje veličine, trenutno u vlasništvu švajcarskih investitora, prodata je američkom investitoru TPG.
Preuzimanje njemačkih kompanija, čak i onih u kojima njemački poreski obveznici još imaju udjela? Za mnoge posmatrače ovo je prirodan proces.
Karsten Brzeski, glavni ekonomista ING banke, smatra da su „ekonomska stagnacija i strukturne promjene prirodno praćeni preuzimanjima – bilo unutar zemlje ili spolja.“
Stefan Koots, direktor Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) iz Kiela, kratko formulira: „Kompanije nemaju pasoš.” Smatra da je „za blagostanje jedne zemlje važniji kvalitet poslovnog okruženja nego nacionalnost vlasnika kompanija.“
Koots takođe primjećuje da „trend opadanja direktnih investicija u Njemačku dodatno ukazuje na slabosti poslovnog okruženja.“ Jaki ekonomski centri privlače strani kapital, kaže on, „dok investitori zaobilaze slabije.“
Ulazak stranog kapitala na domaće tržište ne predstavlja problem, smatra Koots. Naprotiv: „Ako strani investitori imaju bolje ideje o tome kako da iskoriste resurse u Njemačkoj, to će na kraju koristiti domaćim akterima kroz napredak u produktivnosti.“
Decenijama, još od 1980-ih, sve njemačke vlade obećavaju da će smanjiti birokratiju kako bi omogućile više investicija. Međutim, ništa se nije promijenilo.
Izvor: SEEbiz
