Parlamentarna istraga o kolapsu švajcarskog bankarskog diva Credit Suisse držaće svoje dosjee povjerljivima pola vijeka, izvijestio je u Reuters. Prema izvještaju, istražna komisija predaće svoje dosjee švajcarskom saveznom arhivu nakon više od uobičajenih 30 godina kako bi se osigurala povjerljivost u slučaju, koji se fokusira na aktivnosti švajcarske vlade, finansijskog regulatora i centralne banke u hitnom preuzimanju Credit Suisse.
Ova je objava izazvala zabrinutost u Švajcarskom društvu za istoriju, a njegov predsjednik Sacha Zala navodno je komisiji napisao da “ako istraživači žele da analiziraju bankarsku krizu 2023., pristup CS datotekama bio bi neprocjenjiv”. Na svom prvom redovnom sastanku u Bernu prošle nedjelje, Reuters je citirao izjavu komisije da su “svi učesnici koji prisustvuju sastancima i ispitivanju podložni obvezi čuvanja tajne, ne samo članovi komisije, nego i sami ispitanici.“
Izdato je upozorenje u vezi toga da “indiskrecije komplikuju rad ili štete vjerodostojnosti komisije i mogu imati negativne posljedice za švajcarski finansijski centar”.
Credit Suisse, druga najveća banka u Švajcarskoj, posljednjih se godina suočila s nizom skandala, pravnih problema i odliva klijenata. U 2022. banka je izvijestila o neto gubitku od 7,3 milijarde franaka (8,5 milijardi dolara). Ovog marta njegov najveći investitor, Saudijska narodna banka, objavila je da neće moći da pruži finansijsku pomoć zbog regulatornih i zakonskih ograničenja.
Kasnije tog mjeseca, Credit Suisseov rival UBS pristao je da preuzme posrnulu instituciju za ekvivalent od 3,25 milijardi dolara u dogovoru uz posredovanje vlade. Do spajanja, najvećeg bankarskog povezivanja od finansijske krize 2008., došlo je usred rastućih strahova od šire zaraze nakon kolapsa nekoliko regionalnih banaka u SAD-u. Akvizicijom je okončana 167-godišnja istorija Credit Suisse, dok je cijela afera zadala udarac ugledu Švajcarske kao stabilnog globalnog finansijskog centra.
Izvor: Logično
