Ekonomski analitičar Zarija Pejović ocijenio je da nije dobar predlog da se problem kredita koji su vezani za švajcarski franak rješava tako što bi se dio prebacio na teret državnog budžeta.
Demokratski front (DF) predao je u skupštinsku proceduru predlog zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure kojim predlaže da banka, klijenti i država solidarno podijele troškove kursnih razlika. O tome bi danas trebalo da počne rasprava.
Tu vrstu kredita u Crnoj Gori odobravala je samo Hipo Alpe Adria banka 2007. i 2008. godine i dobilo ih je 493 klijenta. Nakon rasta kursa franka iznosi u eurima rata za kredite su u jednom trenutku bili duplirani. Mnogim korisnicima su glavnice, i pored višegodišnjeg vraćanja kredita, sada u eurima veće nego u periodu kada su ih dobili. Švajcarske vlasti su nedavno odmrzle kurs franka, što je uticalo da on ojača, a korisnicima kredita u Crnoj Gori su rate uvećane za preko 20 odsto.
U Hipo Alpe Adria banci ne žele da komentarišu predlog DF zbog sudskog postupka koji se vodi po tužbi Centra za zaštitu potrošača (CAZAP) koji je u ime 300 klijenta tužio banku.
CEZAP i njegov advokatski tim ocjenjuje da bi predlog DF-a mogao biti prhivatljiv jedino u slučaju da se prvo utvrdi stvarna visina duga, optužujući banku za nezakonitosti, što ona negira.
Pejović je kazao da nije zagovornik ideje DF da se dio tereta prebaci na budžet, jer javnim novcem ne treba finansirati pogrešne odluke.
On je poručio da problem treba rješavati po ugledu na Mađarsku u kojoj je donesena odluka da se krediti emitovani u švajcarskom franku konvertuju u domaću valutu po važećem kursu prilikom zaključenja ugovora.
“Na taj način klijenti bi vratili glavnicu i kamatu u eurima, dok bi valutni rizik snosila banka. Ako je takvu odluku mogao donijeti parlament Mađarske sa desničarskom većinom, onda to može i Skupština Crne Gore u kojoj dvije trećine poslanika dolazi iz partija sa socijalističkom odrednicom”, ocijenio je Pejović.
Kako je istakao, zaduženima u švajcarskim francima prilikom sklapanja ugovora o kreditu nije ponuđena opcija zaštite od rizika tako što bi klijent dodatno platio „zaključavanje” pariteta euro-franak na dan potpisivanja ugovora.
“Za domaće finansijsko tržište možemo reći da je nepismeno po pitanju percepcije rizika, posebno valutnog koga je teško predvidjeti i sofisticiranim alatima za finansijske projekcije. Odgovornost postojanja kredita u francima dijele Centralna banka (CBCG) i menadžeri u bankama koji su te proizvode dodjeljivali. Ovdje imamo primjer asimetričnih informacija gdje je jedna strana banka svjesna rizika, dok klijent nije. To nije fer pozicija. Regulator mora da prepozna te situacije i spriječi konsekvence koje ugovorima mogu nastati”, naglasio je Pejović.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet izjasniće se naredne sedmice o predlogu DF. Poslanici čekaju da čuju mišljenje Ministarstva finansija i CBCG o predlogu DF.
Zakonodavni odbor dao je juče pozitivno mišljenje na predlog zakona DF-a.
Banka čeka odluku suda
Iz Hipo Ale Adria banke su rekli da je u toku sudski postupak, pa ne žele da se izjašnjavaju da ne bi “vršili pritisak na javnost”.
“Sigurni smo da će sudski dokazati da smo u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom i poštovali sve stavke ugovora. Za vrijeme trajanja ugovora o kreditima nikada nijesmo vršili korekcije inicijalno ugovorenih kamatnih stopa, niti ičim ugrozili prava klijenata”, rekli su u banci.
Naglasili su da je nesporna činjenica da su nabavljali novac u valutama u kojima su i odbravali kredite.
Ćalasan: Teret treba da snosi i država jer CBCG nije reagovala
Advokat CEZAP-a Dragomir Ćalasan kazao je da se prvo mora utvrditi stvarna visina duga jer je “banka u njegovom obračunu koristila nezakonite radnje”.
“To tvrdim iz iskustva, odnosno vještačenja koja sam radio. Banka je obračunavala zateznu kamatu po 300 odsto, a ona ne smije da pređe osam odsto. Tek kad se očisti kredit i utvrdi stvarni dug, onda bi mogao da se primijeni zakon koji predlaže DF”, kazao je Ćalasan.
On smatra da nije sporno da se dio tereta prebaci na državni budžet, zato što je CBCG državna institucija koja u konkretnom slučaju nije dobro radila svoj posao.
“Zašto CBCG nije upozorila klijente o kakvom se poslu radi. Zar u tome ne postoji njena krivica kao državne institucije? Centralne banke Srbije i Hrvatske su svoje građane upozorile da se radi o spekulativnom poslu, dok naša nije reagovala. U tome vidim krivicu države koja mora snositi dio odgvornosti zbog propusta”, ocijenio je Ćalasan.
