Nadležne državne institucije morale bi da se u startu uključe u nadziranje primjene programa Evropa sad, kako bi se na samom početku suzbio svaki pokušaj izigravanja propisa, ocijenio je bivši poslanik i v.d. direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović.
On je u Jutarnjem programu TVCG pojasnio je da je plan “Evropa sad”, osim rasta minimalne i prosječne zarade u zemlji, za cilj imao uvođenje fiskalne i poreske disicpline.
Ukazao je da je do sada veliki broj poslodavaca radio u sivoj zoni što se tiče zapošljavanja, isplaćujući jedan dio zarada na ruke i osiguravajući dobar dio zaposlenih na minimalne doprinose.
“Sada je cilj da se rasterećenjem jednog dijela doprinosa da motivacija poslodavcima da u tom dijelu povećaju tu minimalnu zaradu i da se tako legalizuje dobar dio onog što je bilo u sivoj zoni. Time će, u nekom bruto iznosu, tako je makar zamišljeno, prihodi biti veći”, rekao je Damjanović.
Rad u sivoj zoni
Ipak, kako je rekao, biće kao i do sada, rada u sivoj zoni, kao što je i do sada bilo izigravanja propisa vezanih za obračun plata, isplatu neto zarada i neuplaćivanje doprinosa.
“Sada bi kroz promjene ovo trebalo da se mijenja. Očekujući da kod nas nešto dobrovoljno zaživi, to će teško ići. Prosto će tu morati da se uključe nadležne institucije, da se u startu suzbije svaki pokušaj izigravanja zakona, na način da će se dio zarade koji se isplati zaposlenom morati vratiti poslodavcu”, rekao je Damjanović.
Damjanović je rekao da je budžetski deficit, po njegovim procjenama, potcijenjen i da će on biti mnogo veći, te da će njegovo finansiranje biti izazov. Ne bi, kaže, bilo dobro da ga finansiramo zaduženjem iz inostranstva
Ako se to u startu ne suzbije i ne bude nadzirano, teško da će sve moći da zaživi.
Primjena programa Evropa sad je, kaže, veoma kompleksna, te da teži dio dok predstoji.
“Ovaj program ima smisla samo ako se finansira sopstvenim sredstvima i izvrši se preraspodjela prema onima koji su manje zarađivali. Ako se on realizuje tako da se sredstva pozajmljuju iz inostranstva, onda to nije nikakav program, već samo finansiranje potrošnje pozajmicama vani”, rekao je Damjanović.
Poreski potencijal
Govoreći o fiskalizaciji, Damjanović je rekao da bi već sada trebalo pripremati fiskalizaciju tokom predstojeće ljetnje turističke sezone.
“Tu prije svega mislim na privatni smještaj, plažni mobilijar. Puno je prostora za poreski potencijal. Sektor građevinarstva možda i najveći. Brzo treba raditi na izmjeni propisa koji definišu poreski tretman u građevinskom sektoru”, ocijenio je Damjanović.
Inflacija, kaže Damjanović, na jedan način derogira plan “Evropa sad”, iako ga, vjeruje, neće derogirati do kraja.
Smatra neprihvatljivim dosadašnji sistem po kojem porez plaćaju svi podjednako, po istoj poreskoj stopi: “Ovdje treba da onaj koji ima više i zarađuje više, plati više. To je neki pristup prema progresivnom oporezivanju koji nije lako odjednom izvesti”.
Šta ako plan ne uspije?
Ukoliko “Evropa sad” ne bude funkcionisao, Damjanović smatra da će nam vjerovatno biti potrebno spoljnih sredstava za finansije, što znači rebalans budžeta.
“Kad se jednom steknu navike, u smislu povećanja zarada, minimalca, vrlo je teško donijeti agresivne odluke i to smanjivati. Bolje da damo svi skromni doprinos da ovo funkcioniše, da razvijamo ekonomiju u pravom smjeru i kako bi na duge staze sve ovo imalo smisla, i da ne ostanemo na 450 eura minimalca, jer ima Crna Gora potencijala za mnogo veći nivo minimalac, makar na nivou potrošačke korpe”, rekao je Damjanović.
Ističe da isuviše dugo traje kaskanje životnog standarda u Crnoj Gori.
