Dok se svjetska ekonomija još nije oporavila od rata u Ukrajini, novi sukob u Izraelu mogao bi izazvati potres na globalnim tržištima, prognoziraju ekonomisti. Ocjenjuju da bi rast cijena nafte i inflacije bile neke od mogućih posljedica, naročito ako se u rat uključe ostale države Bliskog istoka. Od utorka točimo jeftinije gorivo, ali to bi se moglo promijeniti već od narednog obračunskog perioda koji je za sedam dana. Razlog je izbijanje sukoba u Izraelu zbog kojeg su cijene nafte blizu rekordnih – 100 dolara po barelu.

“Treba očekivati da cijena nafte bude na visokom nivou i neće doprinijeti obuzdavanju inflacije jer je nafta u svemu praktično kao trošak proizvodnje i usluga .Ona je generator promjena na nekom drugom robnom tržištu prije svega gasa koji jevezan za cijenu nafte”, kazao je Dejan Šoškić, profesor na Univerzitetu Beograd, piše portal rtcg.me.

Da li će to značiti i novi potres globalne ekonomije još je rano prognozirati, kažu ekonomisti. Sve će ipak zavisiti od dužine sukoba, te hoće li se proširiti na ostale države Bliskog istoka naročito Iran koji je jedan od najvećih proizvodjača nafte.

“Postoji teza da je ovaj konflikt sličan prije 50 godina kada su se se arapske države ujedinile u ratu protiv Izraela i svojim politikama u odnosu na energente doprinijeli da svijet uđe u jednu energetsku krizu koja se onda pretvorila u globalnu energetsku krizu. Zato što su cijene energenata drastično porasle do 70 posto”, kazao je finansijski ekspert Zoran Martinovski.

Ljubo Jurčić iz Hrvatskog društva ekonomista kazao je da se nada da će sada ovaj rat kao pametni ljudi završiti na najbolji način i da se neće proširiti iz tih granica.

“Tako da on ne bi trebao da ima ako se smiri negativne reperkusije na svjetsku ekonomiju, a pogotovo na naše ekonomije”, smatra Jurčić.

A ekonomije Crne Gore i ostalih država regiona, kao otvorene i uvozno zavisne, imaju vrlo malo mogućnosti da utiču na geopolitičke procese.

“Ono što mi možemo da probamo da učinimo a to je da odgovarajućim mjerama ekonomske politike ipak održimo da privredene udju u recesiju. Crna Gora je u prilično dobroj poziciji, a druge zemlje u regionu imaju niže stope privrednog rasta i nalaze se u mnogo većem izazovu da ne skliznu u recesionu situaciju”, smatra Šoškić.

Martinovski predlaže gradnju svojih energetskih sistema koji bi bili manje izloženi ovakvim eksternim šokovima.

“Mi imamo potencijal sunca, vjetra, hidropotencijal koji je nedovoljno iskorišćen”, kaže Martinovski.

Od dešavanja na ratištu u narednom periodu, kako zaključuju naši sagovornici, zavisiće i status izraelskih investicija u svijetu.Crna Gora prošle godine zabilježila je više od 200 miliona eura njihovih ulaganja, a najznačajnije je jedan od najvećih tržnih centara u Glavnom gradu. Osim za ulaganja, Crna Gora je Izraelcima bila i primamljiva turistička destinacija, pa je lani iz te države kod nas ljetovalo više od 56 hiljada turista.