Raketni napad Irana na Izrael, koji se dogodio 1. oktobra, uplašio je veliki dio svijeta. Najava izraelskog premijera da će odgovoriti na ovaj napad dodatno je podgrijala zabrinutost da region Bliskog istoka ide ka potpunoj eskalaciji sukoba. Ove slutnje duboko su potresle i finansijska tržišta.
Zlato, koje se često smatra “sigurnom lukom” tokom kriza, ponovo je opravdalo svoju reputaciju. Situacija na svjetskom tržištu plemenitih metala neodoljivo podsjeća na početak rusko-ukrajinskog sukoba, kada su sve zalihe zlata iz vodećih evropskih kovnica bile razgrabljene za jedan dan. Zlato, koje je već dostiglo rekordne vrijednosti u septembru, zabilježilo je novu rekordnu cijenu od 2.694,7 dolara već prvog dana oktobra. Porast cijene zlata uglavnom se vezuje za globalne tenzije i nestabilnu geopolitičku situaciju.
Dobra vijest je da ne morate fizički posjedovati zlato kako biste iskoristili mogućnosti koje pruža investiranje u ovaj vrijedni plemeniti metal. Pogledajte kako Vam rast cijene zlata može pružiti priliku za ostvarenje potencijalnog profita u vrijeme globalne nestabilnosti.
Od početka 2024. godine cijena zlata porasla je za 30%. Posljednjih nekoliko godina zlato bilježi rekordne iznose. Cijena zlata dostigla je istorijski maksimum u septembru od 2.599,86 dolara za uncu, da bi već prvog dana oktobra porasla na nevjerovatnih 2.694,7 dolara zbog zabrinutosti oko eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da je cijena zlata ove godine porasla za više od 30%. Ovaj rast dodatno učvršćuje status zlata kao sigurne i pouzdane investicije. Tako visok rast vrijednosti zlata u jednoj godini nije zabilježen od 2016. godine.
Kakve su Vaše prognoze za naredni period? Smatrate li da će cijena zlata nastaviti da raste i kako će potencijalna eskalacija sukoba na Bliskom istoku uticati na ovaj plemeniti metal? Ako su Vas ovi podaci zaintrigirali i želite da počnete trgovati cijenama zlata, registrujte se i preuzmite svoju BESPLATNU e-knjigu.
Potražnja za zlatom je na istorijskom maksimumu. Ukupna svjetska potražnja za zlatom u drugom kvartalu ove godine dostigla je 1.258 tona, što je povećanje od četiri odsto u odnosu na prošlu godinu i predstavlja najjači kvartal od početka vođenja evidencije 2000. godine. Globalna potražnja neprestano raste, a svake godine sve više ljudi i centralnih banaka kupuje ovaj plemeniti metal. Kupovine od strane centralnih banaka porasle su za šest odsto u odnosu na prošlu godinu, koja je takođe bila rekordna, što dodatno potvrđuje da je trenutna potražnja za zlatom na istorijskom maksimumu. Usled zabrinutosti zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon raketnog napada Irana na Izrael, potražnja za zlatom nastavlja da raste, a najveća potražnja dolazi iz zemalja koje se nalaze u neposrednom okruženju zaraćenih strana.
Centralna banka Srbije se izdvaja sa značajnim rezervama zlata. Sa 46,5 tona, Srbija ima najviše rezerve zlata na Zapadnom Balkanu – dvostruko više nego sve ostale zemlje u regionu zajedno. Pored toga, rezerve Srbije daleko nadmašuju rezerve mnogih evropskih zemalja, uključujući Luksemburg, Kipar, Češku i Irsku, a polako se približavaju Finskoj koja posjeduje 49 tona.
(Izvor: Telegraf)
