Iako je Međunarodna agencija za energetiku prognozirala da cijena nafte ne bi trebalo znatno da premašuje iznos od 100 dolara za barel, situacija na Bliskom istoku dovela je do novog rasta sredinom sedmice. Ovaj rast su, međutim, ipak ograničila dva ključna globalna faktora – očekivanja da bi čelnik Federalnih rezervi Ben Bernanke mogao ukinuti stimulansne programe američkoj ekonomiji, kao i podaci o stanju u kineskoj ekonomiji koji su bili lošiji od prognoziranih.
Prvi faktor već duže vrijeme izaziva zabrinutost ulagača na tržištima širom svijeta, naročito vlasnike akcija američkih kompanija, budući da su, u pokušaju oporavka od krize američke finansijske vlasti odlučile da kroz program kupovine državnih i hipotekarnih obveznica vještački održavaju likvidnost na tržištu kapitala, što je dovelo do rekordno visokih cijena. Drugi faktor – stanje u Kini, kao najvećoj svjetskoj ekonomiji uslovljava kretanje cijena na robni berzama, budući da je ova zemlja najveći globalni potrošač sirovina.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
Jači dolar, slabiji jen
Američka valuta zabilježila je rast na kraju sedmice, pa se na svjetskim tržištima dolar mijenjao za 97,78 jena, što predstavlja značajan rast sa 96,8 jena tokom 24 sata.
Dolar je rastao i u odnosu na evropsku valutu, pa se na kraju sedmice za jedan euro dobijalo 1,31 dolara, nešto manje od 1,325 dolara koliki je kurs bio dan ranije.
Euro je, međutim, zabilježio rast u odnosu na jen, porastavši za posljednja 24 sata trgovine sa 128,3 na 128,48 jena.
Sedmicu je pratilo i dinamično kretanje cijene nafte koja je prvo porasla u srijedu nakon objavljivanja informacije o smanjenim zalihama u SAD, ali i strahovanju od mogućeg pogoršanja situacije u Siriji.
Nagli rast cijene nafte sredinom sedmice
Na londonskom je tržištu cijena barela u srijedu uvećana je za 60 centi, na 106,52 dolara, dok se na američkoj berzi na kratkotrgovalo po najvišoj cijeni u posljednjih devet mjeseci od 99,01 dolar za barel, koja se tokom dana stabilizovala na projek od 98,91 dolar.
Suprotan trend zabilježen je već u četvrtak kada je prosječna dnevna cijena trgovanja bila oko 104 dolara za barel što je bilo uslovljeno indikatorima koji upućuju na usporavanje kineske ekonomije, kao i najave smanjenja monetarnih stimulans američkoj ekonomiji.
Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte bila je niža za čak 1,8 dolara, skliznuvši na 104,32 dolara, dok se na američkom tržištu barelom trgovalo po 1,89 dolara nižoj cijeni, od 96,35 dolara.
Pad prometa na azijskim berzama
Najveći pad na tržištima kapitala dogodio se na azijskim berzama gdje su cijene akcija najvećih kompanija bile u padu dva dana zaredom, spustivši se na najniži nivo od novembra prošle godine.
Ovakav trend uslovio je strah investitora od očekivanih posljedica smanjenja stimulansnih mjera američkog Feda, ali i istovremenog usporavanja rasta kineske ekonomije.
Na Tokijskoj berzi indeks Nikkei rastao je oko 1,2 odsto, dok su cijene akcija kompanija u Singapuru, Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji zabilježile pad između 0,3 i 1,7 odsto.
Takođe, indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, MSCI zabilježio je pad od 0,8 odsto, spustivši se na najniži nivo od oktobra prošle godine.
U padu i evropski indeksi
Na gubitku su bili i indeksi evropskih berzi, pa je Londonski FTSE indeks umanjen 0,70 odsto na 6.116 poena, frankfurtski DAX čak 1,76 odsto na 7.789 poena, a pariški CAC 1,11 odsto na 3.658 poena. Sve ovo uslovljeno je situacijom u globalnoj ekonomiji koja pokazuje da se zarinutost za moguću odliku Feda ne odražava samo na američko tržište.
Međutim, cjelokupna situacija vezana za odnos valuta, dalje kretanje cijene nafte, kao i promet na tržištu kapitala mogla bi biti definisana odlukom Feda koji sudbinu globalne ekonomije drži u svojim rukama, pa ukoliko se prestane sa stimulansnim mjerama američko tržište kapitala neće biti dalje obogaćivano sa 40 milijardi dolara mjesečno, zbog čega ulagači strahuju od drastičnih gubitaka.
pobjeda.me
