Cijena struje za domaćinstva u Crnoj Gori najveća je među zemljama Zapadnog Balkana, ali u poređenju sa EU je duplo niža od evropskog prosjeka koji iznosi 20,4 centi po kilovat-času, pokazuju zvanični podaci EUROSTAT-a. Prema istim podacima, najjeftinije kilovate u Evropi plaćaju stanovnici Ukrajine – svega 3,9 centi po kWh. Radi preciznosti, domaćinstva u Hrvatskoj (koja sebe ne smatra zemljom Zapadnog Balkana) plaćaju kilovat-sat električne energije 12 centi, što je za nepuna dva centa više nego u Crnoj Gori.
Evropski zavod za statistiku (EUROSTAT) je, prema tabeli koju objavljuje Portal Analitika, izračunao cijene struje u Evropi za 2015, 2016. i 2017. godinu uključujući prenos i poreze. Prema tim podacima, cijena struje u Crnoj Gori je u 2017. godini iznosila 9,7 centi po kilovat-času i ako dodamo povećanje od šest odsto i veći PDV, onda cijena kilovat-časa u Crnoj Gori za ovu godinu iznosi relativno velikih 10,4 centi.
Vođenje socijalne politike
Zanimljiva činjenica za naše čitaoce je što ubjedljivo najjeftiniju struju u regionu plaćaju domaćinstva Srbije, odnosno Kosova, svega 6,6 centi za kWh. U Srbiji se, godinama nazad, jeftina struja tumačila vođenjem socijalne politike preko cijene električne energije. Iako je poodavno struja postala berzanska roba.
Takvu cjenovnu politiku omogućavaju hidroenergetski izvori jeftine električne energije uz potpuno izbalansiranu proizvodnju i potrošnju.
Ako jeftina struja nije iznenađenje za Srbiju, onda jeste što se tiče Kosova, budući da se domaćinstva nekadašnje autonomne pokrajine SFRJ, mahom snabdijevaju iz termoelektrana koje su znatno skuplji izvori od hidroelektrana. Najavljene velike investicije u energetskom sektoru Kosova, vjerovatno, će staviti tačku na eru jeftine energije u toj državi.
Bosna i Hercegovina je najveći izvoznik struje u regionu i realizuje velike planove o gradnji novih termo-izvora. Cijena struje u toj susjednoj državi iznosi 8,6 centi za kilovat-čas i nešto je veća nego u Albaniji, odnosno Makedoniji gdje je cijena električne energije po kWh 8,4 odnosno 8,2 centi.
Bugari plaćaju najjeftiniju struju u EU
Zahvaljujući, prije svega, nuklearnoj elektrani “Kozloduj”, bugarska domaćinstva plaćaju najjeftiniju struju u zemljama EU – svega 9,6 centi po kilovat-času. To je niža cijena struje nego u Crnoj Gori, ali i jeftinije u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju gdje se kilovat prodaje po cijeni 12, odnosno 16,1 centi po kWh.
Interesantno, nuklearna elektrana “Krško” čiju proizvodnju od 5.500 GWh jeftine struje na ravne časti dijele Hrvatska i Slovenija, nije puno uticala da te dvije zemlje bivše SFRJ imaju povoljniju cijenu struje.
Tako, Slovenija ima iznenađujuće skuplju struju nego Finska, čija domaćinstva plaćaju struju za tamošnje prilike jeftinih 15,8 centi po kilovat-času.
Njemcima i Dancima najskuplja struja
Ubjedljivo najskuplju struju u Evropi plaćaju domaćinstva u Njemačkoj i Danskoj, čak 30,5 centi po kilovat-času. To je najveća poznata cijena struje u svijetu.
Njemci i Danci plaćaju ovako skupu struju zbog prelaska na „zelenu energiju“ odnosno zbog sve većeg učešća proizvodnje vjetroelektrana, malih bio-elektrana i solarnih elektrana u ukupnom konzumu.
Zbog politike „zelene energije“ cijena električne energije u Njemačkoj i Danskoj je u novom milenijumu praktično udvostručena, pa su pragmatični Njemci riješili da smanje ulaganje u obnovljive, odnosno alternativne izvore energije.
Zbog ogromnih cijena, pa samim tim i računa, u Njemačkoj se godišnje zbog neredovnog plaćanja, prosječno isključi oko 250.000 domaćinstava sa mreže, a dio potrošača se, kako navodi tamošnja štampa, žali kako ih energetske kompanije automatski obračunavaju na najveću tarifu.
Monopolista koji daje popuste
Ako je dio korisnika u Njemačkoj nezadovoljan, onda dio potrošača u Crnoj Gori treba da bude zadovoljan sa popustima koje odobrava Elektroprivreda Crne Gore.
EPCG jeste monopolista, i struja u Crnoj Gori jeste najskuplja u regionu, ali državna energetska kompanija jedina u regionu odobrava popuste za uredne platiše.
Domaća energetska kompanija će ove godine izdvojiti 4,13 miliona eura kako bi pokrila popuste za redovne platiše koji su povećani sa 10 na 13 odsto.
Pored toga, EPCG je odlučila da stimuliše i lojalnost velikih potrošača: preduzeća, institucija, ustanova i koji redovno plaćaju račune i oni će prvi put dobiti popust od tri odsto.
Takođe, EPCG u skladu sa Vladinim kriterijumima obračunava dodatno i subvencije socijalnim kategorijama i to u visini od 40% u slučaju da mjesečna faktura ne prelazi iznos od 60 eura, a ukoliko prelazi 60 eura iznos računa se umanjuje za 24 eura.
EPCG je objavila da je procijenjena cijena električne energije za snabdijevanje dvotarifnog domaćinstva za 2018. godinu u iznosu od 8,20 centi/kWh – bez PDV-a i naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora- manja od uporednih cijena za period od avgusta 2013. godine do januara 2017. godine koje su se kretale između 8,32 centi/kWh i 8,40 centi/kWh. Međutim, zbog veće stope PDV-a i podsticaja za obnovljive izvore energije cijena struje u zbirnom rezultatu prelazi deset centi –što je visoka cijena.
Dalji rast cijena struje, s obzirom da plate već šest godina stagniraju, ozbiljno bi ugrozio standard crnogorskih domaćinstava. Iz tabele je vidljivo da cijene struje padaju u zemljama centralne Evrope, kod baltičkih država i u Velikoj Britaniji… (Nastavak u ponedjeljak: Crna Gora da obustavi gradnju malih obnovljivih izvora struje)
Izvor: Analitika
