Stručnjaci iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije započeli su s razvojem barometra održive energetske tranzicije u sklopu projekta REPCONS 2.0.
Svrha barometra je pomoći u praćenju napretka u sprovođenju energetske tranzicije i procijeni spremnosti zemalja da je sprovedu, kao i istaknuti temeljne probleme i načine za ubrzanje procesa.
Prema učesnicima projekta, barometar je neophodan jer su se zemlje u regionu obavezale da će postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, ali predviđene reforme, prije svega u energetskom sektoru, nijesu zabilježile veliki napredak.
U svojoj pilot fazi, tokom 2021. godine, barometar održive energetske tranzicije procijeniće spremnost za tranziciju energetskog sektora u ove tri zemlje, saopšteno je.
Barometar će izraditi oko 20 stručnjaka koji čine osnovni tim projekta i 80 stručnjaka predstavnika svih ključnih aktera u regionu kao dio šireg tima. Radom na razvoju metodologije za Barometar utvrđeni su temeljni problemi koji ometaju energetsku tranziciju u regionu, kao i pogrešni koraci Evropske komisije i Energetske zajednice (EnC).
“Namjera je da se radom na Barometru postigne konsenzus među učesnicima u vezi sa spremnošću država da izvedu održivu energetsku tranziciju”, kazao je Mirza Kušljugić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Tuzli i predsjedavajući Regionalnog centra za održivu tranziciju energije RESET, za Balkan Green Energy News.
Osim Kušljugića, tim koji razvija metodologiju Barometra čine Damir Miljević, savjetnik za energetsku tranziciju iz BiH, koji je takođe član odbora RESET, kao i Miroslav Vujnović, finansijski savjetnik iz Srbije sa stručnim znanjem u energetici.
REPCONS 2.0 temelji se na konsenzusu o politici obnovljivih izvora energije – projektu REPCONS, koji je uspješno završen prošle godine. REPCONS 1.0 pokazao je da region ima stručnjake sposobne da definišu modele energetske tranzicije i poslao poruku donosiocima odluka, stručnoj zajednici i široj javnosti da će, ako zemlje u regionu ne definišu vlastite modele, to učiniti neko drugi za njih, što ne bi bilo dobro rješenje.
Profesor Mirza Kušljugić podsjeća da su reforme u energetskom sektoru na zapadnom Balkanu u toku od uspostavljanja Energetske zajednice 2006. godine, ali da ugovorne strane uglavnom nijesu ispunile preuzete obaveze.
Iz tog razloga, prema njegovim riječima, ostaje pitanje – zašto ni nakon 15 godina nema značajnog napretka u reformi energetskog sektora baziranom na tržišnim načelima i u skladu sa standardima zaštite životne sredine?
Izvor: Indikator.ba
