Striktan rok za legalizaciju objekata definisan zakonom je 15. jul, a od tada je moguće samo kompletiranje nepotpune dokumentacije, saopštio je za Portal Analitika direktor Direktorata za razvoj stanovanja, Marko Čanović. Istakao je i da će oni koji ne legalizuju objekte plaćati znatno veću cijenu.
Iako je rok za legalizovanje objekata 15. jul i zvanično je 42.833 nelegalnih objekta, zahtjev za legalizaciju je podnijelo svega 3.442 građanina. Čanović je intervjuu za Portal Analitika rekao da se u Crnoj Gori uvijek čeka poslednji trenutak za djelovanje.
„Iz ovog razloga nismo previše iznenađeni manjim brojem zahtjeva, iako smo mnogo puta apelovali na građane da ispoštuju predviđeni zakonski rok“, izjavio je direktor Direktorata za razvoj stanovanja.
Upozorava i da će ukoliko sada ne legalizuju objekte cijena biti znatno veća, kao i da se može doći do rušenja.
„Uklanjaće se oni objekti koji se budu nalazili na predviđenim trasama infrastrukture i to kada se ukaže potreba za uklanjanjem objekta, a do tada će vlasnici plaćati naknadu za korišćenje prostora“, istakao je on.
ANALITIKA: Koliko je podnijeto zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata? U kojim gradovima je najviše zahtjeva?
ČANOVIĆ: Ukupno 3442 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata podnijeto je lokalnim samoupravama u Crnoj Gori do 15. juna. Najviše zahtjeva podnijeto je u Herceg Novom u kome se za legalizaciju prijavilo 764 građana. Slijede Bar sa 506 zahtjeva, Podgorica sa 382 zahtjeva, Budva sa 372 i Kotor sa 302 zahtjeva.
U Ulcinju je podnijeto 259 zahtjeva, u Tivtu 175, u Pljevljima 155, u Rožajama 119, Nikšiću 108, dok je na Žabljaku podnijeto 60 zahtjeva. Takođe, u Kolašinu su građani podnijeli 59 zahtjeva, u Bijelom Polju 50, Danilovgradu 47, u Beranama 39, na Cetinju 25, u Mojkovcu 15 i u Plavu 4.
ANALITIKA: Da li u ovom trenutku imate informaciju da li se radi o stambenim kućama ili velikim stambenim objektima, hotelima i slično?
ČANOVIĆ: Ministarstvo održivog razvoja i turizma ne raspolaže ovom informacijom. Zakonske odredbe o legalizaciji sprovode jedinice lokalne samouprave, kod kojih stižu zahtjevi sa podacima o objektima.
ANALITIKA: Prema ranijim analizama Uprave za nekretnine, u Crnoj Gori su nelegalno izgrađena 42.833 objekta, dok nezvanični podaci pokazuju da ih je oko 100.000. Kako objašnjavate ovako mali broj prijava, u čemu je problem?
ČANOVIĆ: Kada pomenemo broj podnijetih zahtjeva, moramo imati u vidu da je preduslov za podnošenje zahtjeva za legalizaciju upis objekta u katastar nepokretnosti, kao i da značajan broj bespravnih objekata nije bio upisan u katastar. Upis objekta se vrši na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije koji je ovjeren od strane Katastra i zahtjeva za upis objekta shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru.
Jasno je da ovaj postupak zahtijeva određeno vrijeme i da je vjerovatno usporio podnošenje nekih zahtjeva. Svakako, u ovom periodu pred istek roka, očekujemo značajno veći broj zahtjeva, s obzirom na to da se kod nas obično čeka poslednji trenutak za djelovanje. Iz ovog razloga nismo previše iznenađeni manjim brojem zahtjeva, iako smo mnogo puta apelovali na građane da ispoštuju predviđeni zakonski rok.
Sama činjenica da je moguće legalizovati objekat pod povoljnijim uslovima nego što su to mogli legalni graditelji trebala bi biti dovoljan podsticaj za prijavu. Takođe, u slučaju nepodnošenja prijava predviđeno je plaćanje visokih naknada za korišćenje prostora i u krajnjem, rušenje objekta. Urađen je i orto-foto snimak čitave teritorije Crne Gore, pa ćemo nakon preklapanja snimka i podataka iz podnijetih zahtjeva jasno utvrditi za koje objekte nije podnijet zahtjev. Napominjemo i da je urađena sveobuhvatna medijska kampanja radi upoznavanja građana sa procesom i benefitima legalizacije
ANALITIKA: Posebno je u susjednim Srbiji i Hrvatskoj bili značajno više zahtjeva za legalizaciju?
ČANOVIĆ: U Srbiji i Hrvatskoj postoji mnogo više nelegalnih objekata nego u Crnoj Gori, a ove zemlje imaju i mnogo više stanovnika, pa je logično da imaju veći broj zahtjeva za legalizaciju. Taj broj se u procentima ne razlikuje previše u odnosu na Crnu Goru. Takođe, treba uzeti u obzir činjenicu da su zemlje u okruženju legalizaciju sprovodile u više navrata, neke i duže od decenije.
ANALITIKA: Planirate li da produžite rok za prijavu? Ranije ste izjavili da ne planirate, da li ste u međuvremenu promijenili mišljenje?
ČANOVIĆ: Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 15. jul, definisan je Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i ne planira se produženje ovog roka. Svakako, razumijemo da može doći do zastoja u procesu zbog pretrpanosti katastra. U vezi sa tim, radimo na formulaciji rješenja koje će omogućiti da do 15. jula podnesu zahtjev oni bespravni graditelji koji imaju potvrdu/dokaz izdat od strane katastra da su predali zahtjev za ovjeru elaborata izvedenog stanja bespravnog objekta.
Znači, govorimo o situaciji kada je bespravni graditelj preduzeo radnje u cilju započinjanja postupka legalizacije – izradio elaborat, ali nije u mogućnosti da do 15. jula završi proceduru ovjere elaborata i upisa objekta u katastar, pa se na osnovu te pretpostavke omogućava da podnese nepotpun zahtjev, uz obavezu da nedostajuća dokumenta dostavi kada završi postupak pred katastrom.
Izvor: Portal Analitika
