Trend snižavanja cijena nafte na svjetskom nivou mogao bi uskoro da se odrazi i na crnogorsko tržište, istakao je u razgovoru za “Dan savjetnik za analizu i ispitivanje tržišta pri Udruženju naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) Draško Striković.
“Očekivanje svjetske ponude i tražnje utiču na berzanske kotacije i u proteklim sedmicama je zabilježen pad cijena, kako na svjetskim berzama sirove nafte, tako i gotovih proizvoda. Shodno tome u prethodna četiri obračunska perioda u Crnoj Gori je došlo do smanjenja cijena. Dugoročna očekivanja su svakako u pravcu daljeg smanjenja cijena na svjetskim berzama, kada se u obzir uzimaju prognoze potražnje i privrednih aktivnosti zemalja EU, kao i SAD”, smatra Striković.
On, međutim, navodi da takav trend ne mora uslovno da znači i smanjenje cijena jer na njih utiču i geopolitička previranja na svjetskom nivou.
“Potrebno je napomenuti da se shodno važećoj uredbi o određivanju maksimalnih maloprodajnih cijena uvijek svjetski trendovi odraze i na tržište Crne Gore, te će tako biti sve dok je važeća uredba. U dijelu u kojem Vlada Crne Gore može direktno uticati na cijene goriva na domaćem tržištu, a tiču se odluke o smanjenju akcize, iz privrede bi svakako očekivanja bila da se nastavi sa primjenom umanjene akcize i u narednom periodu, a sa ciljem ublažavanja opšte inflacije. Slična su očekivanja i građana, a koja će odluka biti donijeta isključivo zavisi od Vlade Crne Gore i predloga Ministarstva finansija”, kazao je Striković.
Striković dalje navodi i da će, ukoliko se trend pada cijena i u narednim mjesecima nastavi, vjerovatno i to uticati na buduće odluku Vlade da se pristupi vraćanju akciza na redovne iznose ili u nekom većem obimu nego što je danas.
“Trenutno umanjenje akciza iznosi 50 odsto, a što u maloprodajnim cijenama sa PDV-om iznosi 0,27 eura po litru za eurodizel, i 0,33 eura za litar za benzine (dok za lož ulje nije bilo promjena), te u slučaju neproduženja odluke Vlade, povećanje bi bilo veoma osjetno za privredu i građane”, zaključio je Striković.
Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima blizu 95 dolara, budući da su snažan pad zaliha u SAD i očekivanja smanjenog snabdijevanja iz Rusije prema kraju godine potisnuli u drugi plan strah od recesije.
Na londonskom tržištu cijena barela je bila viša 1,33 dolara i iznosila je 94,98 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 99 centi višoj cijeni, od 89,1 dolar.
Trgovce je ipak ohrabrio podatak iz izvještaja Vla de u Vašingtonu da su zal ihe sirove nafte u SAD u prošloj sedmici pale za 7,1 milion barela, a izvoz dostigao pet miliona barela dnevno, najvišu vrijednost otkad Ministarstvo energetike SAD objavljuje podatke. Naime, države Evrope paketom sankcija zabranile su uvoz nafte iz Rusije.
Odluka o smanjenju akciza važi do 30. avgusta
Vlada Crne Gore je u maju snizila akcize za 40 odsto, da bi ih u junu snizila za dodatnih 10 odsto što je maksimum.
Iz ministarstva finansija su tada istakli da smanjenje akcize za 50 odsto značajno doprinosi pojeftinjenju goriva, te da ministarstvo ne namjerava da predlaže izmjenu odluke ni ukoliko se bude ponavljao pad cijene do septembra.
Iz ministarstva su tada naglasili da iako se smanjenje akcize reflektuje na državne prihode, najvažnije je da građani i privreda imaju što više koristi.
Odluka o smanjenju akciza važi do 30. avgusta i, zavisno od dešavanja na tržištu, iz Ministarstva su ranije najavili da će i dalje odgovorno reagovati.
Izvor: Dan
