Dobra je stvar da se u okviru finansijskog sektora i dalje razvija ponuda finansijskih poluga (leveridža). S obzirom da smo na početku novog poslovnog razdoblja i usred novih tržišnih uslova, najviše se referiramo na promjene cijene novca na finansijskom tržištu, te napokon ublažavajućih inflatornih pritisaka na globalnom nivou, dobro bi bilo u ovom trenutku napraviti pregled ponude i uslova klasičnih finansiranja dugom.
Svakako je dobro staviti naglasak i obratiti pažnju na garantne šeme i subvencije, a u funkciji samoodrživosti, te postizanja rasta u domenu preduzetništva. Naime, iako trebamo da se prilagodimo višoj cijeni novca, dobra je stvar da se u okviru finansijskog sektora i dalje razvija ponuda finansijskih poluga koje se nesmetano koriste u svrhu osiguranja pristupa novom novcu. U preduzetništvu, leveridž je nužan, a kako bi se održavao nivo postojećih poslovnih aktivnosti, te osigurala samoodrživost i rast poslovnih modela preduzetnika.
Grupe finansiranja
S obzirom na navedeno evo prikaza strukture pojedine grupe finansiranja duga s naglaskom na korisnike i to na onaj najbrojniji segment preduzetništva u Hrvatskoj – mikro (89,8%), te mala (8,8%) i srednja preduzeća (1,1%) – SME. Grupe finansiranja dijele se na investicijska finansiranja te finansiranja obrtnih sredstava i dopune likvidnosti. Investicijska finansiranja imaju obilježja ulaganja u osnovna sredstva, poput nabavke mašina, proširenja postojećih proizvodnih i poslovnih kapaciteta, ulaganja u digitalna rješenja i slično. U okviru ukupne veličine ulaganja, postoji dio koji je namijenjen i za obrtna sredstva, a bez kojih je nemoguće implementirati sam projekat.
Glavne karakteristike investicijskih finansiranja i obvezne komponente koje se razmatraju su struktura finansiranja koja može sadržavati u ukupnoj vrijednosti projekta maksimalno 30% obrtnih sredstava, dok preostali dio treba da ima obilježje osnovnog sredstva. Takođe, uvijek je potrebno osigurati vlastito učešće u projektu, koje se danas kreće od 15% do 30%. Može se reći da je 25% najčešći dio vlastitog učešća koji banke danas podržavaju.
Kamata se formira prema cijeni novca na finansijskom tržištu i na osnovu premije rizika projekta i firme, te ročnosti (trajanja) samog finansiranja. Trajanje pojedinog finansiranja ide od 5 pa do maksimalnih 15 godina, uzevši u obzir današnju ponudu finansijskog sektora. Rok se određuje prema planiranju budućih novčanih tokova projekta, te isplativosti istoga na određen vremenski period. Razdoblja korištenja kredita uglavnom ne ulaze u period otplate kredita te se definiraju vremenom potrebnim da se projekt stavi u funkciju, kreću se od 1 mjesec do maksimalnih 24 mjeseca.
Razdoblja počeka što se tiče otplate glavnice ulaze u period otplate kredita, ali zavise od vrste ulaganja te vremena potrebnog za ostvarivanje početnog optimalnog operativnog ciklusa koji generiše samo ulaganje, a dokazuje se planiranjem novčanih tokova koji proizlaze kako iz projekta, tako i iz ukupnog poslovnog modela.
Formiranje kamate
Pri finansiranju obrtnih sredstava namjena finansiranja je operativni ciklus, odnosno finansiranje tekućeg poslovanja poput nabave sirovine, repromaterijala, poluproizvoda, sitnog inventara, podmirenje obveza prema dobavljačima, troškovi radne snage, opšti troškovi tekućeg poslovanja.
Kamata se formira nastavno na cijenu novca na finansijskom tržištu i na osnovu premije rizika firme, i ista je varijabilna. Takođe, postoji opcija fiksne kamate. Trajanje pojedinog finansiranja ide od 2 pa do maksimalnih 5 godina, uzevši u obzir današnju ponudu finansijskog sektora. Rok se određuje prema planiranju budućih novčanih tokova poslovnog modela.
Razdoblja korištenja kredita uglavnom ne ulaze u period otplate kredita te se definišu vremenom potrebnim da se povuče ukupan iznos kredita, a kreće se od 1 mjesec do maksimalnih 12 mjeseci. Razdoblja počeka u specifičnim situacijama poput onih gdje je poslovni model zahvaćen rastom, može se odobriti od 3 do 12 mjeseci maksimalno.
U kreditima za dopunu likvidnosti namjena finansiranja su “praznine” u novčanom toku uzrokovane ili dugim danima naplate ili, na primjer, preuzimanjem većih poslova za koje je potrebna nabavka sirovina, poluproizvoda ili usluga “up front”. Oblici tih kredita su prekoračenje po žiro računu – limit, te Revolving kredit – limit iz kojeg se povlače tranše. Iznos limita najčešće se kreće između 10% – 15% ukupnog nivoa godišnjih prihoda, a trajanje kredita je 12 mjeseci, po isteku se radi obnova limita.
Najzanimljiviji programi
Što se tiče najzanimljivijih kreditnih programa u 2023. godini, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) nudi investicijski krediti iz NPOO programa uz fiksnu kamatu od 0,4% do 0,8%, rok otplate do 15 godina i rok počeka do 3 godine. HAMAG-ove garancije odnose se na HAMAG plus garancije za refinansiranje postojećih obveza, zatim HAMAG portfeljne garancije do 150.000 eura te HAMAG pojedinačne garancije do 80% pokrića plasmana.
Komercijalne banke nude finansiranje investicija na osnovu buduće procjene vrijednosti predmeta finansiranja, zatim finansiranje investicija i obrtnih sredstava uz komponentu “Inovacije” za InnovFin garancije EIB. U najavi je novi paket EIF garantnih finansijskih instrumenta (Obrtna sredstva, Investicije, Refinansiranja postojećih zaduženja) te Refinansiranja postojećih zaduženja uz HAMAG Plus grancije.
Poslovni dnevnik/V. Jurković
